U političkim krugovima u Bosni i Hercegovini ponovo se intenzivirala rasprava o izmjenama izbornog zakona, s posebnim fokusom na način izbora članova Predsjedništva BiH. Predstavnici hrvatskih političkih stranaka sve glasnije poručuju da će pokušati spriječiti praksu u kojoj, kako tvrde, brojniji Bošnjaci odlučuju o izboru hrvatskog člana Predsjedništva.
Lider Dragan Čović i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine naglašavaju da je za njih ključno pitanje “legitimnog predstavljanja”, odnosno da svaki konstitutivni narod treba imati mogućnost da sam bira svog političkog predstavnika. Prema njihovim riječima, sadašnji izborni model omogućava preglasavanje Hrvata u Federaciji BiH, gdje Bošnjaci čine većinu biračkog tijela.
Kao glavni primjer navodi se izbor Željko Komšić, koji je više puta izabran za hrvatskog člana Predsjedništva, ali uz dominantnu podršku bošnjačkih birača. Hrvatski politički predstavnici tvrde da Komšić zbog toga ne uživa legitimitet među većinskim hrvatskim biračkim tijelom, te da ne predstavlja njihove političke interese.
S druge strane, Komšić i stranke koje ga podržavaju odbacuju ove optužbe, ističući da je izabran u skladu s važećim zakonima i Ustavom BiH. Naglašavaju da svaki građanin Federacije ima pravo glasati za bilo kojeg kandidata, bez obzira na etničku pripadnost, te da bi ograničavanje tog prava predstavljalo diskriminaciju i dodatno produbljivanje etničkih podjela.
U tom kontekstu, hrvatske stranke predlažu različite modele reforme izbornog sistema. Jedan od prijedloga uključuje uvođenje posebnih izbornih jedinica ili mehanizama koji bi osigurali da hrvatskog člana Predsjedništva biraju pretežno glasači iz područja s većinskim hrvatskim stanovništvom. Također se spominju tehnička rješenja koja bi spriječila da jedan narod presudno utiče na izbor predstavnika drugog naroda.
Međutim, ovi prijedlozi nailaze na snažan otpor bošnjačkih i građanskih stranaka, koje upozoravaju da bi takve promjene dodatno etnički podijelile zemlju i udaljile je od građanskog modela demokratije. Oni smatraju da bi rješenja trebala ići u pravcu jačanja individualnih prava građana, a ne dodatnog naglašavanja etničke pripadnosti kao ključnog političkog kriterija.
Cijeli spor ima i širi međunarodni kontekst. Pitanje izborne reforme jedno je od ključnih uvjeta za napredak Bosne i Hercegovine prema Europska unija. Međunarodni akteri već godinama pozivaju domaće političare da pronađu kompromisno rješenje koje bi osiguralo i jednakopravnost konstitutivnih naroda i poštivanje demokratskih standarda.
Ipak, uprkos brojnim pregovorima, konkretan dogovor još nije postignut. Retorika između političkih aktera ostaje oštra, a pitanje izbora članova Predsjedništva i dalje predstavlja jednu od glavnih političkih tačaka razdora u zemlji.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
