Donald Trump objavio je da su Liban i Izrael postigli dogovor o 10-dnevnom primirju koje bi, prema njegovim riječima, večeras trebalo stupiti na snagu. Cilj sporazuma je, kako navodi Trump, uspostavljanje trajnog mira između dvije zemlje.
Njegova objava uslijedila je u trenutku dok izraelske snage nastavljaju napade na Liban, pri čemu je, prema izvještajima, uništen i posljednji most koji povezuje jug zemlje s ostatkom teritorije.
Govoreći o mogućnosti opstanka najavljenog primirja, novinar Ivica Puljić za FTV ističe da je situacija krajnje neizvjesna:
„Održiv je prekid vatre kao što je sve održivo na Srednjem istoku. Ako neko želi vjerovati Netanjahuu, onda mora preuzeti rizik da se to raspadne. Vidjet ćemo kako će Iran odgovoriti, ne politički nego na terenu, i hoće li deaktivirati svoje proksi grupacije poput Hezbolaha ili grupacija u Jemenu.“
Puljić naglašava i složenu ulogu Hezbolaha u Libanu:
„Nema sumnje da je Hezbolah veliki problem za libansku vladu, ali i za građane te zemlje, posebno Bejrut, gdje se nalaze glavna uporišta te organizacije. Većina stanovnika Libana smatra Hezbolah terorističkom grupom.“
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu održao je telefonski sastanak sa članovima sigurnosnog kabineta kako bi ih informisao o prekidu vatre, bez formalnog glasanja, navode izraelski mediji.
Politička dimenzija sukoba
Puljić smatra da će razvoj događaja imati i šire političke posljedice:
„Između redova, plan prekida vatre je politički osjetljiv za Netanyahua, a mogao bi pomoći Trumpu da pozicionira sebe kao mirotvorca i potencijalno otvori prostor za sporazum s Iranom.“
Dodaje da će međunarodne reakcije biti ključne za dalji razvoj situacije.
UN, veto i globalne tenzije
Govoreći o dešavanjima u Ujedinjene nacije, Puljić podsjeća da je ranije propala inicijativa u Vijeću sigurnosti zbog veta Rusije i Kine.
Prema njegovim riječima, sada se ista tema razmatra u Generalnoj skupštini UN-a, koja pruža širu platformu za globalnu raspravu o pomorskoj i sigurnosnoj krizi.
Humanitarne i ekonomske posljedice
Puljić upozorava i na ozbiljne humanitarne posljedice sukoba, uključujući poremećaje u lancima snabdijevanja i rast cijena gnojiva, što može uticati na globalnu prehrambenu sigurnost.
„Cijene gnojiva su porasle za 20–30 posto, što prijeti smanjenjem globalnih prinosa i može dovesti do dodatnih desetina miliona ljudi u riziku od gladi“, navodi on.
Stav Bosne i Hercegovine i EU
Puljić je također istakao da stav Evropska unija podržavaju i zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Bosna i Hercegovina, uz izuzetak Srbije.
Zaključno, poručuje da BiH u međunarodnim forumima usklađuje svoje stavove s politikama Evropske unije.
Dnevnevijestibih.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
