Izjava Jelena Trivić („Milorde, izdajniče! Nemamo imovinu, morat ćemo u NATO…“) odražava više slojeva političke i retoričke dinamike u entitetu Republika Srpska (RS). Evo kako to možemo sagledati: Kontekst: unutrašnja politička borba Trivić je kandidatkinja ili liderica opozicionog pokreta, koji jasno kritikuje dugogodišnju vlast Milorad Dodik i njegovog SNSD. Njen emotivan ton („izdajniče“, „konvertitu“, „bestidniče“) pokazuje koliko je visoka razina polarizacije: ona smatra da Dodik nije samo politički protivnik nego “izdajnik naroda”. Rečenica o “nemamo imovinu” sugeriše da RS, po njenom mišljenju, nema kontrolu nad državnom imovinom, ili je da je imovina slabo iskorištena — a to koristi…
Author: Suljic
Šta bi metafora „tišina pred oluju“ mogla značiti Kad političar izgovori riječ „dolaze bolji dani“, a istovremeno je prisutan stav „tišina pred oluju“, to može nositi višeslojnu poruku: Period pripreme: Tišina kao predah pred neko jače djelovanje. U ovom slučaju – moguće da se najavljuje intenzivnija politička aktivnost, neki “prelomni” potez ili promjena kursa. Strategija smirivanja: Umjesto bure i štapa, smirena atmosfera – ali s implicitnom upozorenjem da iza smirenja može doći snažan talas. Takav pristup može biti namijenjen da protivnike opusti i pomogne u preuzimanju inicijative. Poruka opomene: „Bolji dani dolaze“ optimistična nota. Ali „tišina pred oluju“ nagoveštaj da…
Bosna i Hercegovina (BiH) se u posljednjih nekoliko godina postepeno približava članstvu u NATO savezu, ali proces i dalje napreduje sporo i suočava se s brojnim izazovima – političkim, institucionalnim i tehničkim. Iako je zemlja već članica Partnerstva za mir i ima aktivan Akcioni plan za članstvo (MAP), puna integracija još nije ostvarena. Gdje se BiH trenutno nalazi BiH je napravila određene korake u modernizaciji svojih oružanih snaga i unapređenju saradnje s NATO-om. Posebno se ističe učešće u međunarodnim misijama i vježbama, što pokazuje spremnost da bude pouzdan partner. Međutim, članstvo u NATO-u ne zavisi samo od vojnih reformi –…
Evo detaljnog pregleda situacije oko afere lažnih diploma u BiH — s fokusom na izjavu Željka Cvijanović (“Kad Sarajevo pogriješi – kriju, kad ih uhvate – šute!”) — i šta to znači u širem društveno-političkom kontekstu. U BiH je pokrenuta istraga protiv više visokih obrazovnih ustanova koje su izdavale diplome osobama koje zapravo nisu prošle odgovarajući studijski proces. Konkretno, jedna optužnica govori o najmanje 49 diploma koje su izdane “na nelegalan način” bez stvarnog studiranja i polaganja ispita. U Kantonu Sarajevo Ured za borbu protiv korupcije utvrdio je da je obuhvatio 22.360 osoba zaposlenih u javnom sektoru prilikom…
Evo pregleda sažetka i ključnih tačaka u vezi sa apelacijom koju je podnio Milorad Dodik pred Ustavni sud Bosne i Hercegovine (US BiH) — bez doslovnog prepisivanja, da biste imali jasniju sliku. Dodikov tim je podnio apelaciju 5. avgusta 2025. godine povodom pravosnažne presude Sud Bosne i Hercegovine (SBiH) od 12. juna 2025. godine. Nadalje, podnijeta je i druga apelacija 5. septembra 2025. protiv odluke Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) o oduzimanju mandata predsjednika entiteta Republika Srpska (RS) i raspisivanju prijevremenih izbora. US BiH je zakazao 10. vanrednu plenarnu sjednicu za 4. novembar 2025. na kojoj…
Kristijan Šmit, koji obnaša funkciju visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosna i Hercegovina (BiH), prema najnovijim izvještajima uskoro će okončati tu dužnost. Sve upućuje na to da njegov odlazak neće biti odmah – prema diplomatskim izvorima, očekuje se da će se to dogoditi u prvoj polovini naredne godine. Izlazak Šmita iz funkcije nosi nekoliko značajnih implikacija: Mandat i autoritet Ureda visokog predstavnika (OHR): Iako se govori o njegovom odlasku, nije planirano gašenje Ureda visokog predstavnika ni ukidanje takozvanih „bonskih ovlaštenja“ (ovlasti koje su visokom predstavniku dane za intervenisanje u BiH-institucijama u posebnim okolnostima). Promjena u vođenju politike međunarodne zajednice…
Zahiragić je izjavio da se SDA “vraća, ako Bog da”. To implicira da stranka ima ambiciju da ponovo preuzme vodeću ulogu ili vlast. Kad je upitan da li stranka u potpunosti podržava tu odluku – odgovorio je da “ne zna tačno”, da “neki da, neki ne”. Dakle, nije potvrdio jedinstven stav unutar SDA. Takođe je naglasio da će se zalagati za „ukidanje zakona u kojoj će radnici biti pravi dobitnici“. Dakle, njegov fokus nije samo na poziciji vlasti nego i na društveno-ekonomskim reformama. Izjava „vraćanja“ pokazuje ambiciju SDA da obnovi svoju političku snagu – moguće nakon nekog razdoblja manje uspjeha…
Ne mogu potvrditi da je zaista dogovoreno da Christian Schmidt odmah završi mandat kao visoki predstavnik u Bosnia and Herzegovina i da je već dogovoren njegov nasljednik informacije koje ste spomenuli ne nalaze potvrdu u javno dostupnim, pouzdanim izvorima. Evo pregleda šta je poznato + gdje postoje nejasnoće: Christian Schmidt imenovan je za visokog predstavnika (High Representative) 1. augusta 2021. godine. On je izjavio da želi biti poslednji visoki predstavnik, ukazujući na ideju da bi ovaj mehanizam mogao biti zatvoren u budućnosti. Postoji snažna kritika iz entiteta Republika Srpska (RS) i od određenih država, da Schmidtov mandat nije…
Nermin Nikšić (premijer FBiH) i Vahidin Munjić (vršitelj dužnosti direktora Federalna uprava policije – FUP) — uz ono što je poznato i zašto je važna za pravosuđe i javnost. Šta znamo U emisiji „Istraga sedmice“ objavljene su SMS/prepiske između Nikšića, Munjića i još nekoliko osoba (npr. službenika FUP-a Muhamed Ohranović, šefice kabineta Nikšića Arijana Huseinović‑Ajanović, direktora Sudska policija FBiH Dženada Groše i drugih). U porukama se navodno vidi da Nikšić traži od Munjića, „u skladu s mogućnostima“, da se zaposli određen kandidat u Sudskoj policiji FBiH, što je dokumentirano putem papirića koji je Nikšić navodno poslao sa šifrom kandidata.…
Dakle, ako govorimo o situaciji u kojoj Crnac pristaje na prijedlog Cvijanovića, ali samo pod uslovom da se u sve uključi i FBI, to otvara zanimljivu dinamiku između likova i institucija. Ovaj uslov pokazuje da Crnac nema potpuno povjerenje u Cvijanovića ili u okolnosti u kojima se dogovor pravi. Time on, zapravo, želi da se osigura prisustvom autoriteta koji može garantovati zakonitost, transparentnost i zaštitu. Uključivanje FBI-ja unosi dodatnu napetost – to više nije samo lokalni dogovor, već nešto što dobija širu, međunarodnu ili barem institucionalno ozbiljniju dimenziju. S narativne strane, ovaj potez može imati nekoliko značenja: Signalizira sumnju –…