Postavljanje spomenika-tenka kod Druge gimnazije možda je najistaknutiji slučaj, zbog protivljenja liberalnih urbanih krugova. Postavljanje spomenika-tenka u blizini Druge gimnazije u Sarajevu postalo je simbol šire rasprave o načinu na koji Bošnjaci danas oblikuju kolektivno sjećanje na rat. Za jedne, to je čin ponosa i podsjetnik na odbranu grada; za druge, to predstavlja problematičan primjer militarizacije javnog prostora, naročito u obrazovnom okruženju. Taj slučaj jasno pokazuje duboku napetost između dva pristupa prošlosti — onog koji naglašava žrtvu i herojstvo (šehide i gazije), i onog koji traži distancu od ratnih simbola i teži građanskom, liberalnijem identitetu. U tom sukobu interpretacija vidi…
Author: Suljic
Schmidt je kao visoki predstavnik u Bosna i Hercegovina (BiH) jasno javno upozorio da vlasti entiteta Republika Srpska (RS) svojim politikama prijete stabilnosti države. On je boravio u Berlinu i tom prilikom izrazio zahvalnost Njemačkoj na kontinuiranoj podršci BiH i Uredu visokog predstavnika (OHR) i naglasio da je “BiH europska zemlja i pripada EU”. U medijima se pojavila informacija da je Schmidtov mandat kao visokog predstavnika pod pritiskom i da bi moglo doći do promjene osobe na toj poziciji. Šta je pretpostavka ili nepotvrđeno Naslov “ne sluša Ameriku” implicira da Schmidt ignorira američku politiku prema BiH. U…
Šta je istina – je li Milorad Dodik bio na američkoj “crnoj listi” 1994. godine – i (2) je li skidanjem s nje (ili opuštanjem sankcija) postao „svjež dašak vjetra“ na Balkanu. 1. Da li je Dodik bio na američkoj “crnoj listi” 1994. godine? Kratko: nema vjerodostojnih dokaza da je Dodik konkretno 1994. godine bio stavljen na američku “crnu listu” (sankcije, zabrane ulaska, blokade imovine) koje SAD drže za osobe koje ugrožavaju mir ili krše međunarodne sporazume. Evo šta izvori pokazuju: SAD su sankcionirale Dodika prvi put javno 17. 7. 2017. godine prema izvršnoj uredbi EO 13304, za „obstruiranje” Daytonski…
Kriza nakon govora u Ujedinjene nacije Željka Cvijanović, srpska članica Predsjedništva Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, izjavila je da govor njenog kolege, Željko Komšić, u ime BiH pred Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija nije bio usaglašen i da on nije govorio u ime države nego „samo u svoje ime“. Ona je dodatno optužila Komšića (i Denis Bećirović) da kroz svoje djelovanje „ruše institucije BiH“ i da nastavljaju sa „separatističkim aktivnostima na razbijanju BiH i otcepljenju FBiH od zajedničke države“. Prema njenim riječima, govor koji je Komšić iznio promoviše stranu intervenciju i privilegiranje instrumenata međunarodne zajednice u funkciji političke agende Sarajeva. Izjava pokazuje…
Evo šta se do sada zna o situaciji u Narod i pravda (NiP) i o pritiscima na njenog predsjednika Elmedin Konaković: U općini Hadžići, NiP je na izborima 2020. osvojio osam mandata, ali je do sada ostao sa pet zbog napuštanja stranke od strane vijećnika. Postoje značajni unutrašnji sukobi unutar stranke — primjerice, između Konakovića i njegovog zamjenika Kemal Ademović, gdje se spominje da u NiP‑u postoje dvije različite struje. Kritikama je izložen i Konakovićev način vođenja stranke — prelazi koji dovode u pitanje njegove odluke i upravljanje unutar stranke. Nije pronađen pouzdan izvor koji potvrđuje da…
Ovaj izvještaj pokriva period od 16. aprila do 15. oktobra ove godine i detaljno opisuje političku krizu u Bosni i Hercegovini, izazvanu djelovanjem vlasti Republike Srpske i bivšeg predsjednika Milorada Dodika Ono što jeste utvrđeno Christian Schmidt je od 2021. godine na funkciji visokog predstavnika za Bosnia and Herzegovina (OHR). Rusija (kao stalna članica United Nations Security Council) i Kina su izričito izrazile da ne smatraju Schmidtovu poziciju legitimnom jer nije potvrđena putem rezolucije Vijeća sigurnosti. U dokumentima se spominje da je Schmidtovo obraćanje Vijeću sigurnosti ili prijava stanja u BiH možda dovedena u pitanje zbog tog spora…
Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva Bosna i Hercegovina, tokom svog obraćanja pred Ujedinjeni narodi upozorio je na ozbiljnost trenutne političke krize u zemlji — naročito u kontekstu tvrdnji da bi uklanjanje Ured visokog predstavnika (OHR-a) značilo kraj državnog procesa kakvog danas poznajemo. Šta je rekao Istakao je da je mir u zemlji postignut sporazumom iz Daytonski mirovni sporazum, ali da od tada BiH nije ostvarila puni prelazak u modernu demokratsku državu — jer i dalje dominiraju etnički modeli i geopolitička nadmetanja. Kritizirao je međunarodnog visokog predstavnika Christian Schmidt i način izvještavanja OHR-a, navodeći da taj ured u izvještajima ne…
Da — ima dovoljno dokaza da je tvrdnja u vijesti o zaduživanju Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) kojoj će “buduće generacije plaćati dugove” sasvim opravdana. Evo sažetka šta se zna + ključnih elemenata: Vlada FBiH je u raznim izvorima prikazana kao da planira ili je već izvršila zaduženja u velikim iznosima, i to ne isključivo za kapitalne investicije, već i za tekuću potrošnju / pokrivanje budžetskih rupa. Konkretno: u jednom izvještaju navodi se da je Vlada donijela odluku o zaduženju “skoro pola milijarde KM” za 2024. godinu. U drugom izvoru se navodi da će se emisijom obveznica…
Zulfikar Ališpago (često nazivanog „Zuka“), uz par ključnih napomena: Ališpago je optužen za događaje u selu Trusina kod Konjica (16. aprila 1993.), gdje je protiv civila i vojnika HVO-a podignuta optužnica. Prema optužnici, on je kao komandant jedinice “Zulfikar” imao obavezu da preduzme mjere protiv svojih potčinjenih koji su počinili ubistva. Postupak je razdvojen od ostalih optuženih zbog njegovog zdravstvenog stanja. Suđenje je zabilježilo višegodišnje pauze. Na primjer, nakon perioda bez aktivnosti, sud je zakazao nastavak tek za februar 2024. Glavni uzrok odlaganja: zdravstveno stanje Ališpage – odbrana je navodila da nije sposoban pratiti postupak, te…
Na graničnom prijelazu zatečen je muškarac iz Bosne koji je pokušao prokrijumčariti rakiju skrivenu u čarapama. Carinike je prizor šokirao, a zbog incidenta dio robe s pijace završio je u gepeku na pregledu. Situacija je izazvala veliku pažnju i pokazala koliko kreativni pokušaji krijumčarenja mogu biti neočekivani. Vraćali smo se iz Bosne prošlog meseca. Auto je pun, ne možete zatvoriti kofere, pola pijace u prtljažniku, ajvar, sudžuk, sir u kantama, dedina rakija umotana u čarape. Sve po propisima, a opet nije baš. Na granici je red kao na naplatnim rampama u Lučanu, svi su nervozni, deca plaču. Ćutim, znojim se…