Za čekivati je da će ova kompanija i u drugim bh. gradovima, posebno u entitetu Federacja BiH gdje je nedjelja neradna, početi otvarati dragstore… Grupacija Bingo od 10. decembra otvara svoj prvi dragstor u Tuzli. Postojeća poslovna jedinica “Partizan”, u ulici II Tuzlanske brigade 7, prelazi na radno vrijeme 00–24 sata. Kompanija Bingo najavila je značajnu novinu u svom poslovanju: od 10. decembra jedna njihova prodavnica biće otvorena svake nedjelje tokom cijelog dana, dakle od ponoći do ponoći. Ovaj potez predstavlja presedan, posebno ako se uzme u obzir da je u većem dijelu Federacije BiH nedjelja zakonom određena kao neradni…
Author: Suljic
Sukob između Željane Zovko i Zukana Heleza ponovo je otvorio pitanje političkih odnosa u Bosni i Hercegovini, posebno kada je riječ o komunikaciji između predstavnika različitih naroda i stranaka. Zovko tvrdi da Helezove izjave nisu bile samo politički neprimjerene, nego i uvredljive za hrvatski narod u BiH, naglašavajući da se radi o presedanu u kojem visoki državni dužnosnik koristi retoriku koja prelazi granice političkog sukoba. Ono na šta ona posebno ukazuje jeste izostanak reakcije unutar SDP-a, odnosno šutnju stranačkog rukovodstva, prije svega predsjednika Nermina Nikšića. Zovko to vidi kao znak da Helez ne govori samo u svoje ime, nego da…
Trojka: Dodik opet reketari EU svojim poznatim modelom djelovanja” na bosanskom jeziku — sa dodatnim objašnjenjima i kontekstom: Saopćenje Trojke — šta se događa? Državni parlamentarci iz Trojke (koalicije SDP-a, Naše stranke, Naroda i pravde) kritikuju Milorada Dodika i SNSD, tvrdeći da Dodik ponovo koristi poznatu taktiku ucjena i prijetnji da bi reketario Evropsku uniju i pokušao da se vrati kao relevantan sagovornik na nivou Bosne i Hercegovine. Koja je, prema njima, motivacija takvog ponašanja? Prema saopćenju, SNSD blokira glasanje o evropskim zakonima, čime sprečava otvaranje pregovora sa EU, upravo zato da bi pokušao da vrati Dodika u centre odlučivanja.…
U Centralnom dnevniku FACE TV-a iznesene su ozbiljne tvrdnje koje se odnose na postupanje prema Nebojši Vukanoviću na granici Bosne i Hercegovine i Srbije. On je kazao da ga je prilikom ulaska u Srbiju, na graničnom prijelazu kod Višegrada, gotovo dva sata zadržala Bezbjednosno-informativna agencija Srbije (BIA). Jučer sam zadržan na granici na ulazu u Srbiju kod Višegrada od strane Bezbjedonosno-informativne agencije Srbije (BIA) sat i 40 minuta. Toliko su trajale provjere“, rekao je Vukanović. „Naravno, prvo su me izveli vani, pretresli, pretresli su i moj auto, i onda sam stajao i čekao dozvolu da uđem u Srbiju. Stvarno se…
Zukan Helez, ministar odbrane BiH, na intervjuu na sarajevskoj televiziji iznio je niz uvredljivih i oštrih izraza prema europarlamentarki Željani Zovko i američkom analitičaru Maxu Primorcu (koji je bio u Washingtonu i govorio o političkim rešenjima u BiH). Nazvao ih je, između ostalog, “ustaškom kopiladi” i poluretardiranim osobama. Te izjave su naišle na žestoke kritike javnosti, političara i institucija, kako u BiH tako i u regionu. Helez je odbacio kritike i poručio da neće šutjeti pred onim što on vidi kao prijetnju ustavnom poretku i suverenitetu BiH. Reakcije domaće i međunarodne javnosti Osuda unutar Bosne i Hercegovine…
Orić je ponovo reagovao povodom medijskih i političkih kvalifikacija nakon objavljene fotografije s Acom Lukasom. Rekao je: „Meni cigare donose prijatelji, a ne neki Dodikovi ljudi koje u životu nisam vidio. Odbio sam kese pune para.“ On je zatražio da se prestane zloupotrebljavati njegovo ime i prezime u dnevnopolitičkim obračunima: „Vodite svoje ratove bez uplitanja mog imena i prezimena.“ Kontekst: Fotografija i posljedice Fotografija Orića i Ace Lukasa, uz pjevača Šerif Konjević, izazvala je veliku pažnju i negativne reakcije, posebno iz reda predstavnika iz RS među njima i Milorad Dodik. Usled toga, Ace Lukas je izgubio, kako…
Šta se dogodilo Helez je u javnoj objavi nazvao Željana Zovko i Max Primorac „zadojenim fašizmom“ i tvrdio da imaju „ustaške gene“. Reakcija je brzo uslijedila: izjave su osudili Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine (HNS) kao govor mržnje i uvrede nedostojne državnog ministra. Krištoin odgovor Borjana Krišto je javno osudila Helezove uvredljive izjave, rekavši da takvi istupi „nisu dostojni državnog dužnosnika“. Po njenom mišljenju, uvrede i lična diskreditacija predstavnika institucija (bilo domaćih ili evropskih) „narušavaju povjerenje javnosti, štete međunarodnoj reputaciji Bosne i Hercegovine i potkopavaju vrijednosti demokratskog dijaloga“. Takođe je naglasila da Vijeće ministara BiH…
Na sinoćnjoj sjednici Pododbora za Evropu pri Komitetu za vanjske poslove Predstavničkog doma Kongresa Sjedinjenih Američkih Država vodila se izuzetno živa i oštra rasprava o političkoj i sigurnosnoj situaciji na Zapadnom Balkanu, s posebnim fokusom na Bosnu i Hercegovinu. Kongresnici iz obje vodeće američke stranke — i Republikanske i Demokratske — ujedinili su se u kritici politika Milorada Dodika. Istaknuto je da Dodik i dalje poduzima korake koji, prema njihovim ocjenama, potkopavaju stabilnost države i potiču etničke napetosti. Pojedini članovi Kongresa ocijenili su da njegovi postupci podsjećaju na “ruske metode” destabilizacije, te su izrazili zabrinutost zbog sve izraženijeg utjecaja Kremlja…
Prema podacima Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, iznosi mirovina za studeni su sljedeći: Najniža mirovina: 599,28 KM Zajamčena mirovina: 715,21 KM Najviša mirovina: 2.996,40 KM Prosječna mirovina korisnika samostalne mirovine – kojih je za studeni evidentirano 374.570 – iznosi 761,74 KM. Isplata mirovina za studeni još jednom pokazuje koliko je sustav mirovinskog osiguranja u Federaciji BiH složen i koliko se razlike među korisnicima mogu osjetiti u svakodnevnom životu. Iako će se sredstva, prema utvrđenim pravilima, na račune penzionera sliti početkom prosinca, već sada su poznati iznosi koji odražavaju širok raspon mirovinskih primanja. Najniža primanja ostaju ispod 600 KM,…
Zašto se uopšte razmatra diferencirani minimalac? 1. Velike razlike među sektorima U FBiH postoje ogromne razlike u produktivnosti i profitabilnosti između djelatnosti. Uslužni i trgovinski sektor često rade s niskim maržama i već troše veliki dio prihoda na radnu snagu. Industrija, energetika ili IT sektor imaju znatno veći potencijal za isplaćivanje viših plata. Zbog toga neki predlažu da minimalac bude veći u sektorima koji to mogu finansijski izdržati, a nešto niži u djelatnostima koje bi preskakanje preko 1.400–1.600 KM moglo ugroziti. 2. Smanjenje rada „na crno“ Naglo i jednako povećanje minimalca u svim sektorima moglo bi dovesti do: otpuštanja radnika,…