Evo šta je trenutno poznato o poziciji Milorad Dodik i mogućim američkim sankcijama — uz važne detalje koji pokazuju složenost situacije.
Šta je tačno rekla Amerika / SAD
- Američka ambasada u Bosni i Hercegovini objavila je saopštenje u kojem izrazila „duboku zabrinutost“ zbog zakona koje je entitet Republika Srpska (RS) usvojio, a koje zabranjuju rad državnih institucija (sudova, tužilaštava) na teritoriji RS-a.
- U tom saopštenju se navodi da su te mjere „namjerni udar na ustavni poredak BiH“, te da USA vidi to kao prijetnju stabilnosti i suverenitetu države.
- Prema izjavama diplomatije, sve opcije su „na stolu“ – odnosno, ne isključuje se ponovna upotreba sankcija ako situacija to zahtijeva.
Zašto SAD ozbiljno razmatra mjere
- Dodik i vlasti RS su usvojili zakone kojima se, praktično, zabrana djelovanja institucija BiH (državnih sudova, tužilaštava) na teritoriji RS-a. To je, kako navodi međunarodna zajednica, korak ka de facto secesiji.
- Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt upozorio je da su takve mjere „napad na ustavni poredak“ i da predstavljaju prijetnju po stabilnost zemlje.
- SAD je već sankcionisala Dodika i pojedine povezane osobe u RS-u zbog dugogodišnjeg kršenja Daytonskog sporazuma i podsticanja separatističke retorike.
Trenutni status i nejasnoće
- Iako se spominje da su „sve opcije na stolu“, nije potvrđeno da je konkretan paket novih američkih sankcija upravo u procesu. Izjave više upozoravaju na mogućnost nego na konkretan akt.
- Zanimljivo: postoje izvještaji da su američke sankcije ukinute za neke Dodikove saradnike i kompanije. To stvara percepciju da SAD može da koristi sankcije kao instrument pregovora ili pritiska, ne isključivo kao kaznu.
- Situacija u RS-u je vrlo dinamična: Dodik je najavio zakone kojima se entitet stavlja van nadležnosti državnih institucija, a tu je i presuda sudova BiH koja ga sankcioniše za nepoštovanje odluka visokog predstavnika.
Šta može da bude sljedeći korak
- Ako RS nastavi s usvajanjem zakona koji konkretno paralizuju institucije države BiH, moguće su nove američke mjere: od zabrane putovanja, zamrzavanja imovine, pa sve do ciljanih sankcija prema kompanijama i osobama u RS-u.
- SAD i EU mogu koordinisati mjere – a postoji već primjer da su Austrija i Njemačka uvele vlastite sankcije Dodiku i najvišim zvaničnicima RS-a.
- Diplomatija će vjerovatno pokušati da iskoristi sankcije kao instrument za vraćanje entiteta RS u ustavni okvir BiH – umajesto potpune konfrontacije. Dakle, sankcije mogu biti sredstvo za postizanje povratka institucija, a ne samo kazna.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
