Izjava Željane Zovko o „tri entiteta“ u Bosni i Hercegovini ponovo je otvorila staru i veoma osjetljivu političku raspravu o ustavnom uređenju države, odnosima među narodima i budućnosti BiH.
Ko je Željana Zovko i zašto je njena izjava važna
Željana Zovko je zastupnica u Evropskom parlamentu iz reda HDZ-a BiH i često se oglašava o pitanjima Bosne i Hercegovine na evropskom nivou. Njene izjave imaju dodatnu težinu jer dolaze iz institucija EU, gdje se BiH posmatra kroz prizmu stabilnosti, reformi i evropskih integracija.
Šta znači ideja „tri entiteta“
Trenutno je BiH ustavno uređena kao država sa dva entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska) i Distriktom Brčko. Ideja o trećem entitetu uglavnom se veže za zahtjeve dijela hrvatskih političkih predstavnika koji smatraju da su Hrvati u Federaciji BiH politički majorizirani, posebno u izboru članova Predsjedništva i popunjavanju ključnih funkcija.
Zagovornici trećeg entiteta tvrde da bi takvo rješenje:
- osiguralo „punu jednakopravnost“ Hrvata,
- smanjilo političke tenzije unutar Federacije,
- donijelo dugoročnu stabilnost.
Zašto je izjava izazvala burne reakcije
Veliki dio političke i stručne javnosti u BiH ovu ideju doživljava kao:
- prijetnju teritorijalnom integritetu države,
- korak ka daljoj etničkoj podjeli zemlje,
- potencijalni uvod u destabilizaciju i blokade institucija.
Posebno se naglašava da bi stvaranje trećeg entiteta zahtijevalo promjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma, za šta trenutno ne postoji unutrašnji konsenzus, niti međunarodna podrška.
Međunarodni kontekst
Evropska unija i većina međunarodnih aktera zvanično podržavaju:
- funkcionalnu, jedinstvenu BiH,
- jačanje institucija države,
- reformu izbornog sistema kroz kompromis, ali bez novih etničkih teritorijalnih podjela.
Zbog toga se Zovkine izjave često tumače kao politički pritisak ili poruka upućena međunarodnoj zajednici, više nego realan i ostvariv politički plan u kratkom roku.
Šira slika
Ova tema pokazuje da u BiH i dalje ne postoji saglasnost o osnovnim pitanjima: da li stabilnost treba graditi kroz jačanje građanskog modela ili kroz dodatno institucionalno razdvajanje po etničkoj liniji. Upravo zbog toga ovakve izjave redovno „podižu prašinu“, ali rijetko dovode do konkretnih promjena.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
