Izjava Željane Zovko o „tri entiteta“ u Bosni i Hercegovini ponovo je otvorila staru i veoma osjetljivu političku raspravu o ustavnom uređenju države, odnosima među narodima i budućnosti BiH.
Ko je Željana Zovko i zašto je njena izjava važna
Željana Zovko je zastupnica u Evropskom parlamentu iz reda HDZ-a BiH i često se oglašava o pitanjima Bosne i Hercegovine na evropskom nivou. Njene izjave imaju dodatnu težinu jer dolaze iz institucija EU, gdje se BiH posmatra kroz prizmu stabilnosti, reformi i evropskih integracija.
Šta znači ideja „tri entiteta“
Trenutno je BiH ustavno uređena kao država sa dva entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska) i Distriktom Brčko. Ideja o trećem entitetu uglavnom se veže za zahtjeve dijela hrvatskih političkih predstavnika koji smatraju da su Hrvati u Federaciji BiH politički majorizirani, posebno u izboru članova Predsjedništva i popunjavanju ključnih funkcija.
Zagovornici trećeg entiteta tvrde da bi takvo rješenje:
- osiguralo „punu jednakopravnost“ Hrvata,
- smanjilo političke tenzije unutar Federacije,
- donijelo dugoročnu stabilnost.
Zašto je izjava izazvala burne reakcije
Veliki dio političke i stručne javnosti u BiH ovu ideju doživljava kao:
- prijetnju teritorijalnom integritetu države,
- korak ka daljoj etničkoj podjeli zemlje,
- potencijalni uvod u destabilizaciju i blokade institucija.
Posebno se naglašava da bi stvaranje trećeg entiteta zahtijevalo promjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma, za šta trenutno ne postoji unutrašnji konsenzus, niti međunarodna podrška.
Međunarodni kontekst
Evropska unija i većina međunarodnih aktera zvanično podržavaju:
- funkcionalnu, jedinstvenu BiH,
- jačanje institucija države,
- reformu izbornog sistema kroz kompromis, ali bez novih etničkih teritorijalnih podjela.
Zbog toga se Zovkine izjave često tumače kao politički pritisak ili poruka upućena međunarodnoj zajednici, više nego realan i ostvariv politički plan u kratkom roku.
Šira slika
Ova tema pokazuje da u BiH i dalje ne postoji saglasnost o osnovnim pitanjima: da li stabilnost treba graditi kroz jačanje građanskog modela ili kroz dodatno institucionalno razdvajanje po etničkoj liniji. Upravo zbog toga ovakve izjave redovno „podižu prašinu“, ali rijetko dovode do konkretnih promjena.
