Bosna i Hercegovina se ponovo našla u središtu regionalnih i međunarodnih političkih rasprava nakon održavanja tzv. Zagrebačke konferencije, na kojoj su se razmatrala pitanja ustavnog uređenja, izbornog zakonodavstva i položaja konstitutivnih naroda u BiH. Iako su zvanične poruke s konferencije predstavljene kao doprinos stabilnosti i evropskom putu zemlje, brojni analitičari i politički akteri u BiH izražavaju ozbiljnu zabrinutost.
Zašto se Zagrebačka konferencija smatra kontroverznom?
Jedan od glavnih razloga za zabrinutost jeste percepcija da se o unutrašnjim pitanjima Bosne i Hercegovine raspravlja izvan njenih institucija. Kritičari upozoravaju da takav pristup može otvoriti prostor za:
- dodatno slabljenje državnih institucija BiH
- jačanje etničkih podjela
- političke pritiske koji nisu u skladu s principima suvereniteta
Posebno se naglašava strah da bi ovakvi skupovi mogli postati presedan za buduće međunarodne inicijative u kojima BiH nema punu kontrolu nad procesima odlučivanja.
Izborni zakon – ključno, ali osjetljivo pitanje
Izmjene Izbornog zakona BiH predstavljaju jednu od najosjetljivijih tema u političkom životu zemlje. Dok jedni smatraju da su reforme nužne kako bi se osigurala ravnopravnost svih naroda, drugi upozoravaju da bi rješenja nametnuta pod vanjskim utjecajem mogla dodatno zakomplikovati već krhku političku strukturu.
Stručnjaci ističu da trajna rješenja moraju proizaći iz:
- dijaloga unutar BiH
- poštovanja presuda međunarodnih sudova
- evropskih demokratskih standarda
Tiha politička erozija ili diplomatska inicijativa?
U javnosti se sve češće koristi izraz „tiho razaranje“ kako bi se opisali procesi koji ne uključuju otvorene sukobe, ali dugoročno mogu imati ozbiljne posljedice po funkcionalnost države. Ipak, dio međunarodne zajednice tvrdi da je riječ o diplomatskim naporima usmjerenim ka stabilnosti i ubrzanju evropskih integracija BiH.
Ova suprotstavljena tumačenja dodatno polarizuju javno mnijenje i pokazuju koliko je pitanje budućnosti Bosne i Hercegovine i dalje osjetljivo.
Šta dalje?
Politički analitičari se slažu u jednom: Bosna i Hercegovina se nalazi na prekretnici. Svaka inicijativa koja se tiče njenog ustavnog i političkog poretka mora uključivati domaće institucije i volju građana.
Bez transparentnog dijaloga i unutrašnjeg konsenzusa, čak i međunarodno podržane konferencije mogu izazvati dodatnu nestabilnost, umjesto rješenja.
