Željka Cvijanović, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, iznijela je tvrdnju da visoki predstavnik Christian Schmidt više ne djeluje u zemlji, navodeći da je, prema njenim riječima, dobio zabranu za takvo djelovanje.
Govoreći o ulozi Office of the High Representative, Cvijanović je istakla da fokus ne bi trebao biti na pojedincima, već na samoj instituciji i njenoj ulozi u političkom sistemu Bosne i Hercegovine.
“Mi treba da uđemo u fazu šta uopšte uraditi sa OHR-om, a ne personalno sa Schmidtom”, rekla je Cvijanović, ocijenivši da je Bosni i Hercegovini nanesena šteta, prenosi Srna. OHR smatra štetnim
Prema njenom stavu, ključno je prvo utvrditi razmjere, kako tvrdi, negativnih posljedica koje su iza sebe ostavili Office of the High Representative i Christian Schmidt, a zatim raditi na saniranju stanja. Navela je da u entitetu Republika Srpska postoji spremnost da se takav proces pokrene.
Cvijanović smatra da je, kako kaže, od međunarodne supervizije koja je trebala imati ograničen i nenametljiv karakter, u Bosni i Hercegovini razvijen sistem koji, prema njenim riječima, djeluje suprotno demokratskim principima i volji građana. Također je optužila Office of the High Representative za zloupotrebu pravosudnih i institucionalnih mehanizama, kao i sredstava poreskih obveznika.
U nastavku je naglasila da pitanje eventualnog odlaska Schmidta nije suštinsko, već da je mnogo važnije, kako je rekla, obnoviti funkcionalnost sistema koji je, prema njenim tvrdnjama, pretrpio ozbiljne deformacije.
“Nered se može počistiti kada svi u Bosni i Hercegovini budu saglasni da se taj nered počisti. Da bi se nered počistio, on prvo mora biti identifikovan. Moraju se vidjeti sve nakaradne stvari u okviru pravnog, političkog i ustavnog sistema”, istakla je.
Govoreći o Dayton Peace Agreement, Cvijanović je poručila da Bosna i Hercegovina ne može funkcionisati kao centralizovana država, naglašavajući značaj decentralizacije i konstitutivnosti naroda.
“Dejton je decentralizacija. Da biste imali zajedničke funkcije, važna je konstitutivnost naroda”, rekla je Cvijanović, dodajući “da je Evropska unija propustila nekoliko dobrih prilika kada je riječ o BiH”.
Izrazila je i uvjerenje da će se European Union u budućnosti morati prilagođavati i pronaći model za uključivanje zemalja koje su trenutno u statusu kandidata.
Na kraju se osvrnula i na energetske projekte, ističući da je ubrzana realizacija Južne interkonekcije izazvala iznenađenje, ali i otvorila prostor za nove infrastrukturne inicijative.
“Biće tu još interkonekcija, i južnih i sjevernih i istočnih. Treba objasniti građanima, iako se realizuje u Federaciji BiH, zašto je to važno i za nas. To otvara mogućnosti za neke druge ranije planirane i nove projekte”, zaključila je Cvijanović.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
