Lagumdžija: Protivnik sam i drugog entiteta


Šta je Lagumdžijin stav

  • Lagumdžija tvrdi da je protiv “drugog entiteta” ne zato što je protiv prava Hrvata ili bošnjačkih građana, nego jer ne vjeruje u podijeljeno društvo i segregaciju.  
  • On navodi da ideja o “trećem entitetu” — kroz ustavne izmjene ili potpunu redefiniciju unutrašnjeg ustroja BiH — nije realna.  
  • Kako kaže, prijedlozi za novi entitet služe prvenstveno “onima koji sanjaju ostanak na vlasti i nastavak pljačke vlastitog naroda”.  

Lagumdžija upozorava da bi “drugi” ili “treći” entitet — postavljen na etničkoj ili konfesionalnoj osnovi — značio novu podjelu i jačanje segregacije unutar države, što, po njegovom mišljenju, kompromituje mogućnost stabilnog i (etnički) pluralnog, integrisanog društva. 

Na koga Lagumdžija konkretno cilja — i zašto se to odnosi na Dodika

Lagumdžija je direktno kritikovao Dodika — ne samo kao pojedinca, već i kao simbol političkih opcija koje, po njegovim riječima, gravitiraju razbijanju i podjeli države. 

  • On tvrdi da je “prijetnja secesijom” i stalne izjave o otcjepljenju entiteta dio strategije: za ostanak na vlasti i izbjegavanje odgovornosti — konkretno odgovornosti za kriminal.  
  • Prema Lagumdžiji: Dodik navodno želi “uzeti dio države i proglasiti sebe njenim ocem” — time želi da kreira entitet u kojem bi, po njegovim riječima, izbjegao pravne i institucionalne posljedice.  
  • Lagumdžija smatra da bi stvaranje novog/trećeg entiteta u praksi značilo etničku homogenizaciju — npr. ekskluzivni “bošnjakistan” — što bi, po njemu, bio “glogov kolac u srce bošnjačkog naroda”.  

Dakle, cilj njegove kritike nije samo institucionalni, nego i ideološki: odbacuje viziju BiH kao niza etnički homogenih zona — umjesto zajedničke, multietničke države.

Širi kontekst: zašto je ovo relevantno sada

Situacija u BiH je ponovo na udaru zbog nekoliko faktora:

  • Nedavne presude ili optužbe protiv Dodika — on je osuđen/pod optužbom za različite antidejtonske i separatističke aktivnosti.  
  • Napetosti u institucijama: odluke entiteta, zakonodavni pokušaji preuzimanja nadležnosti, osporavanja državnih institucija — što sve potiče bojazni za stabilnost i jedinstvo države.  
  • Regionalna historija: podjele su dovele do ratova, etničkih sukoba, genocida… Stoga je kakav-takav entitet-mišljenje i ideje o separaciji izuzetno osjetljiva tema u BiH. Lagumdžija često podsjeća na te traumatične naslijeđe.  

Za Lagumdžiju — i za mnoge koji dijele njegov pogled — prijedlozi o novim entitetima nisu samo politička opcija, nego rizik za demokratsku, multietničku i integrisanu BiH. Upravo to čini njegove izjave relevantnim i upozoravajućim u trenutnoj krizi povjerenja, institucija i potencijalnih promjena ustavnog uređenja.

Šta to znači za građane i BH-društvo

  • Ideja o “drugom/trećem entitetu” nije samo apstraktna — može donijeti realne posljedice: institucionalnu fragmentaciju, jačanje etničke homogenizacije, smanjenje pravne zaštite manjina i onih koji misle drugačije.
  • Rasprave i prijedlozi ovakve vrste oblikuju ne samo političku budućnost, nego i svakodnevnu koegzistenciju — stabilnost, prava i slobode građana, odnose među narodima, perspektivu EU-integracija.
  • Kritike poput Lagumdžijinih pozivaju na oprez prema retorici i prijedlozima koji se zasnivaju na etničkom ekskluzivitetu — podsjećajući da povijest BiH uči da takvi eksperimenti često završavaju loše.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *