Sena Uzunović, sutkinja Sud Bosne i Hercegovine (Sud BiH), zatražila je od Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) da sprovede pravne posljedice pravosnažne presude protiv Milorad Dodik — prema njenom tumačenju, to znači da on po sili zakona ne može biti predsjednik Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
U dopisu koji je Upućen CIK-u 20. oktobra 2025., Uzunović navodi da je presuda postala pravosnažna 12. juna 2025., i podsjeća da izrečena mjera zabrane obavljanja dužnosti (“na šest godina”) i prestanak funkcije automatski nastupaju.
Na osnovu tog dopisa, slučaj je proslijeđen ka Osnovni sud u Banjoj Luci, koji je zaprimio akt CIK-a i dodijelio predmet sudiji na daljnu proceduru.
Ključni pravni i politički detalji
- Dodik je pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora, uz mjeru sigurnosti zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske (RS) na šest godina od dana pravosnažnosti presude.
- Uzunović u dopisu ističe da pravne posljedice osude (“prestankom službene dužnosti i zaposlenja u pravnom subjektu, neovisno o načinu finansiranja”) važe i za političke organizacije jer imaju status pravnog lica.
- CIK BiH piše da nije nadležan za vođenje registra političkih organizacija, pa je dopis proslijeđen Sudu u Banjoj Luci koji ima nadležnost po sjedištu stranke.
- Reakcije: Glasnogovornik SNSD-a, Radovan Kovačević, nazvao je postupanje Uzunović “privatnom hajkom” i dio “stvaranja krize” u odnosima između Sarajeva i RS-a.
Zašto je ovo značajno
- Ako Sud utvrdi da Dodik zaista ne može biti predsjednik SNSD-a, to bi imalo veliki politički utjecaj u RS-u i na poziciju SNSD-a u nadolazećim izborima.
- Ovakav razvoj označava sukob između pravosudnog sistema (ili interpretacije pravnih normi) i političke realnosti: Dodik i dalje obnaša funkciju predsjednika stranke dok se ne završi sudski proces.
- Otvara se pitanje pravne jasnosti: koji organ ima nadležnost da provede prestanak funkcije u političkoj stranci? Zakonodavni okvir nije potpuno razjašnjen.
