Ekonomski analitičar Neven Vidaković i energetski analitičar Ivica Jakić ocijenili su da ratovi na Bliskom istoku i u Ukrajini iscrpljuju globalno gospodarstvo, dok američki predsjednik Donald Trump iz tih sukoba izvlači značajne geopolitičke i energetske koristi.
Vidaković je upozorio da je dosegnuta točka u kojoj rat postaje preskup za građane i države. “Nafta je na 100 dolara već skoro dva mjeseca, kamatne stope su značajno narasle, ekonomski rast usporava i ta točka loma gdje cijena rata postane previše za narod otprilike je dosegnuta”, rekao je, dodajući da su građani, osobito u SAD-u, osjetili snažan rast cijena goriva i novu inflaciju. “Inflacija je taman malo pala, svi su se smirili, a sada se ponovno razbuktala. Ekonomija ih tjera na završavanje ratova”, poručio je.
Jakić smatra da je Washington uspio ostvariti ključne energetske interese. “Europa se odrekla ruskog plina i velikim dijelom ruske nafte. Amerika je dobila snažniji utjecaj na jugoistok Europe i otvorila prostor za plasman vlastitog plina i nafte”, rekao je, posebno naglasivši da je SAD uspio prisiliti Kinu na veću kupnju ruske nafte, što bi Trumpu dugoročno moglo otvoriti prostor za nove energetske pregovore s Pekingom.
“Win-win situacija za Trumpa”
Vidaković smatra da pravi cilj američke politike prema Iranu nije bio samo vojni, nego prvenstveno ekonomski i geopolitički. “Rat u Iranu omogućio je Trumpu da zaustavi ekonomski rast i širenje BRICS-a. Saudijska Arabija vratila se Americi, a Europa je maknuta iz ozbiljne političke i vojne igre te pretvorena u ekonomsku potrebu”, rekao je.
Dodao je da Europa i dalje predstavlja golemo tržište s 500 milijuna najbogatijih ljudi na planetu, ali da joj politička i vojna relevantnost slabi. “Carine na američke proizvode su ukinute, ali politička i vojna relevantnost Europe prestaje. Ako se sve brzo završi bez ozbiljnih političkih posljedica u SAD-u, ovo je za Trumpa win-win situacija”, ocijenio je.
Jakić je komentirao i položaj Rusije, smatrajući da ona ulazi u sve veću izolaciju — ne samo vojnu, nego i gospodarsku i energetsku. Ukazao je na nove prometne i energetske koridore koji zaobilaze Rusiju te upozorio da će Europa teško nadoknaditi gubitak jeftinog ruskog energenta. “Europa je svoje gospodarstvo temeljila na jeftinom ruskom plinu, visokoj tehnologiji i proizvodnim procesima u Kini. To je sada gotovo sve palo u vodu”, rekao je.
“Europa će sljedećih deset godina tehnološki padati”
Govoreći o dugoročnim posljedicama rata, Vidaković je upozorio da nijedna država ne može beskonačno financirati ratnu ekonomiju. “Ako koristite metal za proizvodnju metaka, ne koristite ga za proizvodnju strojeva. Rat jednostavno isisava ekonomiju”, rekao je, podsjetivši da je američki javni dug posljednjih godina snažno rastao upravo zbog ratova.
Posebno je upozorio na opasnost pretjeranog ulaganja Europe u vojnu industriju nauštrb tehnološkog razvoja. “Europe se gura prema militarizaciji, a ne prema tehnološkom razvoju. Onog trenutka kada europski proračun postane više fokusiran na vojnu industriju, automatski će se uzimati novac od razvoja i Europa će sljedećih deset godina tehnološki padati”, upozorio je.
Jakić je istaknuo da ratovi donose golem rast američkoj vojnoj i energetskoj industriji. “Ne mogu proizvesti koliko se traži zrakoplova, tenkova i nove vojne opreme”, rekao je, dodajući da se svijet unatoč politikama dekarbonizacije ponovno okreće fosilnim gorivima.
Predugo čekamo prilike
Govoreći o hrvatskoj poziciji, Jakić smatra da je Hrvatska zadržala dobre odnose sa SAD-om i otvorila prostor za nove investicije. “Hrvatska se pokazala kao pouzdan i siguran saveznik Sjedinjenih Američkih Država. Otvorila je vrata južnoj interkonekciji plina prema Bosni i Hercegovini i omogućila razvoj data centra u Hrvatskoj”, rekao je, dodajući da Hrvatska uz stabilan gospodarski rast može postati važna destinacija za američke visokotehnološke investicije.
Vidaković je, međutim, upozorio da Hrvatska još uvijek ne koristi dovoljno vlastite potencijale. “Mi stalno imamo nekakvu priliku. Čekam 40 godina da neku priliku stvarno uhvatimo i počnemo sami voditi svoju državu”, zaključio je.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
