Predsjednik Republike Zoran Milanović dostavio je Hrvatskom saboru prijedlog za imenovanje Mirte Matić na čelo Vrhovnog suda Republike Hrvatske, objavila je predsjednička kancelarija. U kratkom službenom obavještenju s Pantovčaka navedeno je isključivo da je prijedlog proslijeđen Saboru, koji ima nadležnost odlučivanja o ovom izboru.
Ovaj korak predstavlja novi stadij u dugotrajnom procesu popunjavanja mjesta predsjednika Vrhovnog suda, koji je ostao upražnjen nakon smrti Radovana Dobronića. Milanović je ranije javno potvrdio Matić kao svoju kandidatkinju, naglasivši da je “od prvog dana bila njegova kandidatkinja” te da je prema njegovu mišljenju potpuno kompetentna za tu poziciju.
Ko je Mirta Matić?
Mirta Matić obavlja dužnost sutkinje Visokog trgovačkog suda. Na parlamentarnom saslušanju objasnila je da na toj poziciji radi već 14 godina, dok je prethodnih 11 godina bila sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu.
Predstavljajući svoju programsku viziju, Matić je naglasila da Vrhovni sud mora pojačati rad na svojoj temeljnoj zadaći — ujednačavanju sudske prakse — uz istovremeno smanjenje broja neriješenih predmeta. Zauzela se i za otvoreniji odnos sudova prema javnosti i medijima, posebno u predmetima od šireg društvenog interesa.
Pred saborskim Odborom za pravosuđe Matić je odbila navode da je bivšem suprugu Tomislavu Ricovi proslijeđivala povjerljive informacije iz istrage. “Kandidaturom na ovaj natječaj od četverogodišnjeg svjedoka u kaznenom postupku postala sam optuženik bez optužnice i osuđenik bez presude”, izjavila je tom prilikom.
Kontroverze u postupku
Matić je na istom saslušanju istaknula da protiv nje nikada nije pokrenut nikakav postupak — ni kazneni ni etički. Ranije je objavljeno da je ona 2019. godine bila nezakonito prisluškivana nekoliko mjeseci, što je otkriveno u postupku pred Županijskim sudom u Zagrebu, gdje je sudsko vijeće sve prikupljene dokaze proglasilo nezakonitima zbog propusta policije. Iako je nadzor formalno bio odobren na ime njezina bivšeg supruga, praćeni su i njezini telefonski razgovori.
Čitav proces bio je praćen i izraženim političkim tenzijama. Predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja javno je najavio da neće podržati predsjedničku kandidatkinju, uz obrazloženje da Matić nije prikladna za tu funkciju zbog “repova” koji je prate.
Treći pokušaj
Ovaj izbor već je ranije bio blokiran. U jednoj od prethodnih rundi Milanović je odlučio Saboru ne predložiti nijednog od kandidata prijavljenih na javni poziv iz srpnja 2025., nakon čega nije ni zatražio mišljenja nadležnih tijela.
U ranijoj fazi postupka Opća sjednica Vrhovnog suda nije pozitivno ocijenila nijednog od troje tada prijavljenih kandidata: sutkinju Silviju Sunčanu Stubičar, odvjetnika Šimu Savića i sutkinju Sandru Artuković Kunšt.
Prema važećoj proceduri, predsjednika Vrhovnog suda bira Hrvatski sabor na prijedlog predsjednika Republike, uz prethodno pribavljeno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i saborskog Odbora za pravosuđe. Milanovićevim prijedlogom postupak sada ulazi u sljedeću saborsku fazu.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
