
Tvrdnje da Aleksandar Vučić i vlasti u Srbiji prijavljuju birače iz Srbije za ponovljene lokalne izbore u Doboju, Laktašima i Zvorniku, kako bi se osigurala pobjeda kandidata SNSD-a i Milorada Dodika, pojavljuju se uglavnom u političkim optužbama opozicije i kritičkih medija, ali do sada nisu potvrđene kroz zvanične institucije ili pravosnažne odluke. Zbog toga je važno ovu temu posmatrati u širem političkom i institucionalnom kontekstu.
Ponovljeni izbori u pojedinim opštinama u Republici Srpskoj uslijedili su nakon brojnih nepravilnosti koje su utvrdile Centralna izborna komisija BiH, uključujući sumnje u kupovinu glasova, zloupotrebu biračkih odbora i manipulacije izbornim materijalom. U takvoj atmosferi svaka nova optužba o dodatnom „uvozu birača“ dobija veliku političku težinu, posebno kada se povezuje sa Srbijom i njenim državnim vrhom.
Mehanizam koji se u tim optužbama najčešće spominje odnosi se na prijavu prebivališta u BiH osobama koje faktički žive u Srbiji, ali imaju državljanstvo BiH ili dvojno državljanstvo. Takva praksa formalno nije nepoznata u Bosni i Hercegovini i ranije je bila predmet kritika i istraga, ali je dokazivanje organizovane i masovne zloupotrebe izuzetno teško bez jasnih administrativnih i sudskih postupaka.
Politička bliskost između Vučića i Dodika je nesporna. Srbija otvoreno podržava rukovodstvo Republike Srpske kao „partnera“, uz naglašavanje specijalnih veza definisanih Dejtonskim sporazumom. Međutim, zvanični Beograd formalno izbjegava javne izjave koje bi se mogle protumačiti kao direktno miješanje u izbore u BiH, svjestan da bi to izazvalo snažne reakcije međunarodne zajednice.
S druge strane, Dodiku su ponovljeni izbori izuzetno važni jer bi eventualni gubitak kontrole u pojedinim sredinama bio shvaćen kao znak slabljenja SNSD-a i njegove političke dominacije u Republici Srpskoj. Zato opozicija tvrdi da se koriste svi raspoloživi politički i institucionalni mehanizmi kako bi se osigurala pobjeda, uključujući pritiske na birače, javne resurse i, prema njihovim navodima, sporne biračke spiskove.
U suštini, ova tema pokazuje duboko nepovjerenje u izborni proces u BiH, naročito u Republici Srpskoj, ali i širi problem političke polarizacije i međusobnih optužbi bez brzih i efikasnih institucionalnih odgovora. Dok ne postoje konkretni dokazi potvrđeni od strane nadležnih organa, tvrdnje o direktnoj ulozi Vučića u prijavljivanju birača ostaju u domenu političkih optužbi, ali istovremeno nastavljaju da dodatno urušavaju povjerenje javnosti u demokratske procese.