Šta je Ustavni sud BiH već odlučio
Na plenarnoj sjednici 27–28. novembra 2025. (164. sjednica), Ustavni sud BiH je razmatrao niz zahtjeva za apstraktnu kontrolu ustavnosti i apelacija.
U predmetu označenom kao U-26/25 (na zahtjev člana Predsjedništva i 14 zastupnika PSBiH) Ustavni sud je ocijenio neke od zaključaka NSRS-a — usvojenih 22. augusta 2025. — kao neustavne. Konkretno: tačka 4, prva rečenica tačke 9. (nakon izmjena → tačka 7) i tačka 12. (nakon izmjena → tačka 10) su proglašene protivustavnim.
Tačke se odnose na zaključke NSRS-a kojima je NSRS navodno „odbacila i ne prihvata” pravosnažnu presudu i odluku nadležnih tijela (presudu Sud Bosne i Hercegovine i odluku Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK)) o prestanku mandata Milorad Dodik kao predsjednika RS — te u tom smislu negirala njihovu valjanost. Ustavni sud je ocijenio da te odluke NSRS-a krše više odredbi Ustava BiH.
Dakle: bar djelimično, „derogiranje” — u smislu da NSRS/Zakonodavno tijelo RS pokušava osporiti (presude / odluke na državnom nivou) — je u ovom slučaju osporeno i neke od takvih „zaključaka” su poništene kao neustavne.
Šta još nije riješeno — Vlada RS i imenovanje
Predmet označen kao U-29/25 koji se tiče ustavnosti imenovanja Vlade RS (tj. da li je novi saziv Vlade RS — izabran nakon spornog prestanka mandata Dodiku — imenovan u skladu sa zakonom / Ustavom) razmatran je na istoj sjednici. Ali rasprava nije završena i odluka još nije donesena.
Stoga, iako je Ustavni sud već poništio neke zaključke NSRS-a, to ne znači automatski da nova Vlada RS — imenovana nakon toga — “padne” ili bude proglašena neustavnom. Sud je prolongirao odluku dok se ne analiziraju sve pravne, ustavne i proceduralne implikacije.
Značaj i implikacije
Odluke Ustavnog suda BiH (kao najviše sudske instance za ustavne stvari u BiH) potvrđuju da entitetska vlast — u ovom slučaju NSRS — ne može jednostrano “odbacivati” pravosnažne presude/odluke sudova i državnih institucija. Time se štiti ustavni poredak, nadležnosti Države BiH i primat Ustava BiH nad entitetskim aktima.
Poništavanje spornog zaključka NSRS-a značajan je pravni signal: entitetske institucije ne mogu ignorisati ni presude Suda BiH ni odluke CIK-a — bez posljedica. To obeshrabruje pokušaje “derogiranja” državnih odluka unutar entiteta.
Međutim, činjenica da odluka o Vladi RS još nije donesena znači da je pravna i politička kriza daleko od završene. Sve što je dosad usvojeno odnosi se samo na dio problema (nepriznavanje presude / CIK-ove odluke). Nametanje Vlade — i legitimitet tog saziva — ostaju predmet spora.
Zašto “derogiranje presuda” nije jednostavno uklanjanje
Pojam “derogiranje presuda/odluka” u bosanskohercegovačkom kontekstu ne znači automatski da neko samo “prekrši” presudu — nego da aktivno donese akt kojim ta presuda ili odluka bivaju jednostrano osporene, “izbrisane” ili negirane — te se time pokušava izgraditi parallelna pravna/politička realnost.
U konkretnom slučaju: NSRS je pokušala da svojim zaključcima “ode” protiv presude Suda BiH + odluke CIK-a, to jest da ospori pravosnažnu presudu i onemogući njeno provođenje — a Ustavni sud BiH je intervenisao da takvo derogiranje ne može postati ustavna norma.
Šta dalje možemo očekivati
Na narednoj sjednici Ustavnog suda BiH — kad bude zakazana — treba da bude donesena odluka u predmetu U-29/25 (o ustavnosti imenovanja Vlade RS). Ta odluka će biti ključna za pravni i politički ishod: da li nova Vlada RS ima legitimitet.
Ako Ustavni sud proglasi imenovanje Vlade neustavnim → to bi otvorilo put za smjenu “vlade”, moguću novu proceduru imenovanja, i potencijalno duboku političku krizu u RS.
Ako Ustavni sud dozvoli imenovanje → to bi bio signal da entitetske institucije, bar za sada, mogu izabrati vladu, ukoliko unutar procedure formiranja ne prekrše Ustav/Rodnu regulativu, ali bi prethodno poništeni “zaključci NSRS-a” ostali akti s ograničenom pravnom težinom.