Šta je odlučeno
Ustavni sud BiH je, po zahtjevu Bećirovića i 14 zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH, proglasio da su određeni zaključci Narodna skupština Republike Srpske (NSRS), doneseni 22. augusta 2025. — zaključci koji su reagovali na odluku Centralna izborna komisija BiH (CIK) o okončanju mandata Milorad Dodik kao predsjednika Republika Srpska (RS) — proglašeni neustavnim i stavljeni van pravne snage.
Kako je naveo Ustavni sud, NSRS nije imala ustavnu nadležnost da donese takve zaključke koji osporavaju konačne odluke državnih institucija — CIK-a i nadležnih sudova BiH.
Šta su “neustavni” elementi koje je sud prepoznao
U obrazloženju je Ustavni sud pozvao na principe vladavine prava i podelu vlasti: pravosnažne i konačne odluke nadležnih državnih institucija — u ovom slučaju CIK-a i sudova BiH — moraju se izvršavati, ne mogu biti preispitivane, osporavane ili suspendovane od strane entitetskih tijela.
To znači da entiteti (kao što je RS) nemaju ustavno pravo da donesu akte kojima uklanjaju ili poništavaju odluke koje su donesene na državnom nivou — dakle, ne mogu samostalno suspendovati ili poništiti mandate, ni osporavati presude ili odluke koje su donesene u skladu sa državnim zakonima i procedurama.
Zašto Bećirović i vlasti na državnom nivou ovo vide kao “veliku pravnu pobjedu”
Prema Bećiroviću, ovim je potvrđena nadležnost državnih institucija BiH nad entitetima — dakle, RS (ili bilo koji entitet) nema “pravnu slobodu” da ignorira odluke državnih institucija. Time je zaštitio ustavni poredak i integritet Bosne i Hercegovine.
Odluka šalje “jasnu poruku” da entiteti nemaju pravo na “samoopredjeljenje, samoorganizaciju niti teritorijalno odcjepljenje” kad je u igri kršenje Ustava ili ignorisanje odluka državnih institucija — što je ponovio Bećirović u svom saopštenju.
Bećirović je naglasio da je ovo ohrabrujući signal za građane BiH: da institucije države imaju kapacitet da zaštite ustavni poredak i da poštovanje pravne države nije puka retorika, već da sudovi mogu i hoće da održavaju pravnu stabilnost.
Širi značaj — šta ova odluka potvrđuje u kontekstu BiH
Ova presuda jasno potvrđuje da nadležnosti pripadaju institucijama države — ne entitetima kada je u pitanju sprovođenje odluka izbornih tijela, izvršnih tijela i sudova, što predstavlja temelj pravne države.
Sprječava pravni presedan da entiteti unilateralno poništavaju odluke državnih institucija, što bi moglo voditi u pravni haos i destabilizaciju države.
Ujedno, ovo znači da entitet RS — ili bilo koji entitet u BiH — ne može preduzimati pravne akte koji bi doveli državu u situaciju de facto podjele ili pokušaja otcjepljenja, jer takvi akti krše ustavni poredak.
Odluka stvara obavezu za sve nivoe vlasti — entitetske i države — da poštuju hijerarhiju nadležnosti i da ne potkopavaju sudske i druge državne odluke.
