Šta je Čović poručio + njegove šire ambicije
Teritorijalna i institucionalna reorganizacija
Čović je izjavio da HNS (Hrvatski narodni sabor BiH) radi na „rješenjima za teritorijalnu reorganizaciju BiH“.
Konkretno, on je govorio o preustroju na načelima federalizma i “konzocijacijske demokratije” koji bi osigurao veću ustavnu i institucionalnu jednakopravnost Hrvata kao jednog od konstitutivnih naroda.
U jednom pismu međunarodnoj zajednici Čović je direktno nagovijestio da bi HNS mogao pokrenuti “sve pravne i političke korake” u tom smjeru ako se ne postigne dogovor oko Izbornog zakona.
Reakcija Sjedinjenih Država
Američka ambasada u BiH je više puta jasno rekla da odbacuje prijetnje novim “geografskim podjelama” unutar BiH, uključujući mogućnost stvaranja “trećeg entiteta”.
Prema američkim stavovima, takve promjene bi narušile suverenitet BiH i multi-etnički karakter zemlje.
Ustavnost i realnost promjena
Čović je nedavno (2025.) iznio i stav da su neke od radikalnijih ideja preuređenja zemlje “nerealan projekt” – po njemu, promjena Ustava nije trivijalna i nije osiguran potrebni konsenzus / većina da se to provede.
Drugim riječima, iako se govori o “reorganizaciji”, on implicira da tu nije riječ nužno o potpunom razbijanju BiH, nego o redefiniranju određenih institucija ili teritorijalnih nadležnosti unutar postojećeg ustavnog okvira (ili barem dijela tog okvira).
Kritike opozicije i drugih političkih aktera
Željko Komšić (član Predsjedništva BiH) je upozorio da “teritorijalna reorganizacija” kakvu zagovara Čović nije realistična bez velikih posljedica, i upozorava da takve ideje mogu potaknuti tenzije ili sukobe.
Dakle, to nije samo teorijsko razmišljanje — postoje ozbiljni politički rizici.
Zašto se ovo može smatrati “miniranjem američkih planova”
Protivljenje američkoj viziji integrirane BiH: Pretpostavka je da SAD žele stabilnu, suverenu i mešovito-etničku Bosnu i Hercegovinu, s jakim državnim institucijama. Ideja o novim etničkim entitetima ili preuređenju zemlje po etničkim crtama može biti suprotna toj viziji, jer može povećati fragmentaciju.
Pritisak na međunarodnu zajednicu: Čović, slanjem pisama međunarodnim akterima i izjavama o preuređenju, vrši politički pritisak. To može biti strategija: ako SAD ili EU ne prihvate njegove uvjete (npr. promjene izbornog zakona), on prijeti institucionalnim promjenama.
Balans moći unutar BiH: Ako bi se postigla “reorganizacija” koja više favorizira Hrvate (u smislu entiteta ili autonomije), to bi vjerojatno osnažilo poziciju HDZ-a i Hrvata unutar državnih struktura. To može biti dio Čovićevog strateškog cilja osiguranja “legitimnog predstavljanja” Hrvata.
Ali – nije jednostavno “razdjeliti BiH” preko noći
Promjene ustavnog uređenja BiH vrlo su komplicirane: Ustav BiH (Daytonski sporazum) je složen, promjene zahtijevaju širok konsenzus, podršku entiteta i međunarodnih aktera.
Nema garancije da bi prijedlozi HNS-a (“treći entitet” ili preuređenje) uopće prošli formalno: Čović sam kaže da su neki takvi prijedlozi nerealni.
Američka ambasada je jasno zauzela stav protiv novih etničkih podjela.
Sa stajališta mira i stabilnosti, takve promjene su rizične – mogu potaknuti pritiskanje etničkih granica, političku nestabilnost, pa čak i sukobe retorike.
Zaključak – što to znači u kontekstu “američkih planova”
Da, postoji argument da Čović “minira” određene američke (i šire zapadne) planove za BiH, jer njegove ambicije za preustroj BiH idu u smjeru koji bi mogao podijeliti zemlju po etničkim linijama ili barem institucionalno učvrstiti etničke granice.
Međutim, nije potpuno jasno da bi sve njegove ideje bile uspješne – postoji veliki institucionalni i politički otpor, te praktične prepreke.
Također, dio njegovih izjava može biti i strateška retorika: prijetnja reorganizacijom može služiti kao pregovarački alat u pregovorima o Izbornom zakonu ili drugim ključnim pitanjima.
