Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Bosni i Hercegovini (BiH) i visoki dužnosnik SNSD-a, iznio je vrlo oštre i provokativne izjave protiv Christian Schmidt (visoki predstavnik u BiH) i sarajevskih političkih struktura, posebno oko pitanja državne imovine i ustavnih nadležnosti. Donosim ključne tačke i kontekst.
Šta je Košarac rekao?
- Košarac je izjavio: „Nikada nećemo pristati na to“ u kontekstu prijedloga zakona o „takozvanoj državnoj imovini“ koji, prema njegovim riječima, Sarajevo i Schmidt pokušavaju nametnuti mimo Dejtonskog sporazuma.
- Tvrdio je da „BiH ne postoji kao suverena država“, već da je „prazna ljuštura“, te da simboli države (zastava, himna, grb) nisu rezultat slobodne nacionalne volje nego međunarodnog intervencionizma.
- Upravo vezano za zakone o imovini, Košarac kaže: „Imovina je riješena Dejtonskim sporazumom i pripada entitetima (Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine)“ – a ne centralnoj BiH.
- On je direktno osporio legitimitet Schmidta i njegove odluke: „Svako Schmitovo rješenje pomnoženo s nulom daje nulu“.
- Takođe je rekao da je opasno ako se zakoni o pravosuđu ili Ustavnom sudu BiH usvoje bez saglasnosti institucija Republike Srpske (RS).
Šta je povod?
- Tema su zakon o državnoj imovini u BiH — pitanje šta pripada državnom nivou, a šta entitetima — i to u svjetlu prijedloga za izmjene koje bi centralnoj BiH omogućile veće ingerencije nad imovinom. Košarac smatra da to ide protiv Dejtonskog sporazuma i ustavnog poretka.
- Takođe, riječ je i o zakonu o sudovima / Ustavnom sudu BiH — RS sve više insistira da se institucije i zakoni usaglašavaju uz njeno mišljenje, a ne da se „pušta“ zakon mimo proceduralnih i entitetskih prava.
- Košarac smatra da Schmidt i Sarajevo žele centralizaciju i slabljenje entitetskih prava, te da time vrijede kao „eksternalni“ faktor koji djeluje protiv RS-a.
Koje su implikacije?
- Ovakve izjave dodatno zaoštravaju političku atmosferu u BiH, posebno između RS i centralnih institucija — povećava se tenzija u pogledu uloge entiteta, ustavnih nadležnosti i međunarodnog faktora.
- Ako RS ostane pri ovom stavu, može doći do institucionalnih blokada — zakoni koji centralna vlast želi da usvoji mogu biti zaustavljeni ili osporeni u praksi.
- Mogućnost da centralne institucije (pod uticajem Schmidta/internacionalnog faktora) krenu u mjere koje RS smatra neprihvatljivim, može voditi prema političkoj eskalaciji.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
