Šta je istina – je li Milorad Dodik bio na američkoj “crnoj listi” 1994. godine – i (2) je li skidanjem s nje (ili opuštanjem sankcija) postao „svjež dašak vjetra“ na Balkanu.
1. Da li je Dodik bio na američkoj “crnoj listi” 1994. godine?
Kratko: nema vjerodostojnih dokaza da je Dodik konkretno 1994. godine bio stavljen na američku “crnu listu” (sankcije, zabrane ulaska, blokade imovine) koje SAD drže za osobe koje ugrožavaju mir ili krše međunarodne sporazume.
Evo šta izvori pokazuju:
- SAD su sankcionirale Dodika prvi put javno 17. 7. 2017. godine prema izvršnoj uredbi EO 13304, za „obstruiranje” Daytonski mirovni sporazum (DPA) u Bosni i Hercegovini.
- Kasnije, 5. 1. 2022., Dodik je dodatno sankcioniran prema EO 14033 za destabilizirajuće, koruptivne aktivnosti i pokušaje paralelnog institucijskog razvoja u entitetu Republika Srpska (RS) u BiH.
- Izvori napominju da je 2001. godine donijeta izvršna uredba kojom se stvara američka “crna lista” za region Zapadnog Balkana – ali to ne znači automatski da je Dodik uvršten tada.
- Napomena: jedan izvor navodi da je sredinom januara 2017. prošla godina od kada je Dodik na listi – dakle potvrđuje da nije 1994. nego mnogo kasnije.
Dakle, tvoja tvrdnja da je Dodik bio na američkoj “crnoj listi” 1994. godine vjerojatno je netočna ili barem ne potvrđena iz pouzdanih javnih izvora.
2. Je li nakon skidanja sankcija postao “svjež dašak vjetra” na Balkanu?
Ako uzmemo u obzir da su sankcije SAD-a jednom dijelu Dodikovog kruga (“patronage network”) i samom Dodiku u značajnoj mjeri nametnute (i da su nedavno najavljene promjene), onda se može raspravljati o tome – ali odgovor je složen i nije jednostavno “da”.
Razlozi za oprez kod tvrdnje ‘svjež dašak vjetra’:
- Iako su neki njegovi saradnici skinuti ili najavljeno je ukidanje sankcija za određene osobe iz njegovog kruga, Dodik je dugo bio pod američkim sankcijama, a mnogi smatraju da one nisu u potpunosti ukinute.
- Dodikovo djelovanje u posljednjim godinama pokazuje da on i dalje zagovara političke ciljeve (kao što je veću autonomiju RS-a, osporavanje nadležnosti Bosne i Hercegovine) koji su percipirani kao destabilizirajući za državu BiH i region.
- „Svjež dašak vjetra“ implicira pozitivnu, reformsku promjenu – ali mnogi analitičari govore o nastavku entitetskih politika, klijentelizma i nacionalističkih retorika, pa je pitanje koliko je “dašak svježeg zraka” u smislu progresivne stabilne politike.
Mogući elementi promjene koji idu u tom smjeru:
- Ako sankcije budu u potpunosti ukinute (što treba pratiti) to može otvoriti prostor za drugačiji modus operandi – možda više međunarodnog legitimiteta, mogućnost ekonomskih veza, ulaganja, veći otklon od izolirane politike.
- U tom smislu, Dodik ili RS-vo vlast mogla bi pokušati koristiti “ukidanje sankcija” kao signal da se ponašaju više “odgovorno” pred međunarodnom zajednicom – što bi moglo promijeniti njegovu političku poziciju na Balkanu.
Tvoja formulacija sadrži jednu netočnost (nisam pronašao vjerodostojan dokaz za 1994. godinu) i jednu ambivalentnu političku ocjenu. Dakle:
- Ne, Dodik najvjerovatnije nije bio na američkoj “crnoj listi” 1994.
- Da – ili barem: moglo se dogoditi da promjene u statusu sankcija otvore priliku da njegova pozicija bude percipirana drukčije, ali to ne znači automatski da je postao “svjež dašak vjetra” u smislu pozitivne transformacije; mnogo toga ostaje isto ili kontroverzno.