Da — ima dovoljno dokaza da je tvrdnja u vijesti o zaduživanju Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) kojoj će “buduće generacije plaćati dugove” sasvim opravdana. Evo sažetka šta se zna + ključnih elemenata:
Vlada FBiH je u raznim izvorima prikazana kao da planira ili je već izvršila zaduženja u velikim iznosima, i to ne isključivo za kapitalne investicije, već i za tekuću potrošnju / pokrivanje budžetskih rupa.
Konkretno: u jednom izvještaju navodi se da je Vlada donijela odluku o zaduženju “skoro pola milijarde KM” za 2024. godinu.
U drugom izvoru se navodi da će se emisijom obveznica od 350 miliona eura (≈ 683 miliona KM) “krpiti budžetske rupe” za 2025. godinu, i da će to dugovanje (kapital + kamate) snositi građani i buduće vlasti.
Novi zakon o dugu, zaduživanju i garancijama u FBiH izaziva kritike opozicije jer, prema njima, omogućava zaduženje bez jasne kontrole parlamenta.
Kada se zadužuje za tekuću potrošnju (plaće, rashodi) a ne za proizvodne ili infrastrukturne investicije, stvara se dug koji ne proizvodi nove prihode za njegovo servisiranje — dakle buduće generacije mogu biti “teret”.
Rokovi vraćanja i kamatne stope: U jednom slučaju navodi se da će obveznice biti vraćene u 2030. godini, što znači da će buduće vlasti/osobe snositi trošak.
Transparentnost i svrha sredstava su predmet kritike — za šta točno služi najveći dio zaduživanja nije uvijek jasno. Kada svrha nije investicija koja generira prihod, dug se može pokazati teško održivim.
Da — upozorenje koje ste naveli je relevantno i opravdano: Vlada FBiH se zadužuje u iznosima koji su značajni, a postoje elementi koji ukazuju da će dug i financijski teret biti prebačen na buduće generacije.
Međutim, nije potpuno crno-bijelo: zaduživanje samo po sebi nije automatski loše — ako je usmjereno u produktivne investicije koje će voditi rastu prihoda i otplati duga. Kod FBiH izgleda da je veći dio zaduživanja za potrošnju (što stvara opravdanu zabrinutost).
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
