Šta stoji iza najavljenog referenduma, koji su ciljevi, i zašto dio međunarodne zajednice reaguje.
Republika Srpska (RS) je entitet unutar Bosna i Hercegovina (BiH), sa značajnom autonomijom prema Dejtonskom mirovnom sporazumu iz 1995. godine.
Lider RS-a, Milorad Dodik, vodi politiku koja godinama zagovara jaču autonomiju RS-a — pa čak i opciju istupanja — tvrdeći da institucije BiH (poput državnog suda i centralnih tijela) krše prava RS-a.
U ljeto 2025. godine, Sud BiH odbio je žalbu Milorada Dodika i potvrdio da mu je mandat predsjednika RS-a prestao.
RS parlament je, pak, odlučio održati referendum u RS-u 25. oktobra 2025., na temu da li građani prihvataju odluke državnih tijela koje su utjecale na status lidera i institucije RS-a.
Šta je predmet referenduma
Referendum bi bio usmjeren na pitanje: “Da li prihvatate odluke međunarodnog visokog predstavnika (Christian Schmidt), odluke Suda BiH, i odluku Centralne izborne komisije BiH o prestanku mandata Milorada Dodika?”
Formalno se ne radi — bar ne direktno — o pitanju otcjepljenja RS-a, ali upravo referenca na pravo na samoopredjeljenje i ne prihvatanje centralnih tijela ukazuje da je to razvojni korak koji vodi u tom pravcu. Dodik je rekao: „Ne tražimo sukob, ali tražimo slobodu i poštovanje“ i najavio da će referendum biti „ozbiljno zagrijavanje“.
Zašto je to značajno
Referendum koji dovodi u pitanje odluke suda i izbornih tijela centralne države postavlja pitanje ustavnog poretka BiH. Ako će RS na takav referendum i pozivati — to potencijalno otvara put ka velikim posljedicama za državu.
Pokazuje rastuću napetost između RS-a i državnih institucija u BiH — nemali broj političkih analitičara smatra da se radi ne samo o sporu oko indivudualnog lidera, nego o pitanju položaja entiteta unutar BiH.
Međunarodna zajednica (EU, SAD) izražava zabrinutost da referendum može destabilizirati BiH i narušiti Dejtonski mir.
Koje su moguće posljedice
Ako referendum prođe, RS bi mogla pojačati svoj stav o autonomiji, moguće uvesti institucionalne mjere koje umanjuju ingerencije države BiH.
Suprotno tome, državna tijela i međunarodni partneri mogli bi odgovoriti sankcijama, vojnim ili pravnim načinima — što bi dodatno povećalo tenzije.
U unutrašnjosti RS-a, referendum može poslužiti kao mobilizacija biračkog tijela oko lidera koji tvrdi da „brani RS“ od vanjskih pritisaka.
Ukoliko se situacija dalje zaoštri, može doći do većeg institucionalnog konflikta, pa čak i prijetnji stabilnosti u regiji.
Trenutni status i upozorenja
Iako je referendum zakazan za 25. oktobar 2025., postoji mogućnost da bude odgođen ako zakonski ili proceduralni uslovi ne budu ispunjeni.
viša tijela smatraju da referendum ne može legalno poništiti odluke državnog suda i izborne komisije — s pravnog stanovišta one ostaju na snazi.
Za građane RS-a ovo je prilika da iznesu svoje mišljenje — ali isto tako rizik da bude korišteno kao politički instrument u širem nacionalnom i međunarodnom kontekstu.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
