Brisel / Sarajevo — Izjava člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića, izrečena tokom boravka u Briselu, izazvala je snažne reakcije u političkim i diplomatskim krugovima Evropske unije. Komšić je upozorio da se u Bosni i Hercegovini sve češće koristi opasan politički narativ kojim se građani koji najviše podržavaju evropske integracije pokušavaju diskreditirati etiketama ekstremizma. Prema njegovim riječima, etnički Bošnjaci, koji u najvećem broju podržavaju ulazak BiH u Evropsku uniju, nerijetko se lažno predstavljaju kao prijetnja evropskim vrijednostima, iako upravo oni najdosljednije zagovaraju reforme, vladavinu prava i demokratske standarde. Takve optužbe, smatra Komšić, nemaju utemeljenje u stvarnosti, ali imaju jasnu…
Author: Suljic
Bosna i Hercegovina se ponovo našla u središtu regionalnih i međunarodnih političkih rasprava nakon održavanja tzv. Zagrebačke konferencije, na kojoj su se razmatrala pitanja ustavnog uređenja, izbornog zakonodavstva i položaja konstitutivnih naroda u BiH. Iako su zvanične poruke s konferencije predstavljene kao doprinos stabilnosti i evropskom putu zemlje, brojni analitičari i politički akteri u BiH izražavaju ozbiljnu zabrinutost. Zašto se Zagrebačka konferencija smatra kontroverznom? Jedan od glavnih razloga za zabrinutost jeste percepcija da se o unutrašnjim pitanjima Bosne i Hercegovine raspravlja izvan njenih institucija. Kritičari upozoravaju da takav pristup može otvoriti prostor za: dodatno slabljenje državnih institucija BiH jačanje etničkih…
Vlada Tuzlanskog kantona zvanično je potpisala sporazum kojim se osigurava povećanje plata zaposlenima u oblastima obrazovanja, policije, pravosuđa, kulture i državne službe. Ova odluka predstavlja značajan korak ka unapređenju materijalnog statusa radnika u javnom sektoru, ali i jačanju stabilnosti i kvaliteta javnih usluga na području kantona. Povećanje plata rezultat je višemjesečnih pregovora između Vlade TK i reprezentativnih sindikata, tokom kojih su razmatrani ekonomski uslovi, rast troškova života te potreba za zadržavanjem stručnog kadra u javnim institucijama. Prema potpisanom sporazumu, povećanja će se primjenjivati od narednog obračunskog perioda, a obuhvataju osnovicu za obračun plata, kao i pojedine dodatke u skladu s…
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas bi trebalo razmatrati više važnih tačaka koje se odnose na funkcionisanje institucija, ekonomska pitanja i međunarodne obaveze države. Iako dnevni red često uključuje tehničke i administrativne odluke, pojedine tačke mogu imati direktan uticaj na svakodnevni život građana, ali i na poslovno okruženje u BiH. Među temama koje se uobičajeno nalaze na sjednicama Vijeća ministara su budžetska pitanja, odluke vezane za međunarodne sporazume, infrastrukturne projekte, kao i mjere koje se tiču tržišta rada, carina ili javnih nabavki. Posebna pažnja javnosti najčešće je usmjerena na odluke koje se odnose na ekonomske reforme i usklađivanje domaćeg zakonodavstva…
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović osvrnuo se na kandidaturu Slavena Kovačevića, ističući da pitanje političkog predstavljanja u Bosni i Hercegovini mora biti rezultat unutrašnjeg dogovora, a ne nametnutih rješenja ili pogrešnih interpretacija. Čović je naglasio da se odluke koje se tiču budućnosti zemlje moraju donositi unutar institucija Bosne i Hercegovine, uz uvažavanje ustavnog poretka i legitimnog predstavljanja svih konstitutivnih naroda. Prema njegovim riječima, aktuelna politička pitanja ne treba poistovjećivati s idejom trećeg entiteta, jer se, kako tvrdi, radi o pravu naroda da odlučuju o vlastitoj političkoj sudbini. Govoreći o kandidaturi Slavena Kovačevića, Čović je poručio da svako ima pravo političkog…
Izraz “Koordinirani pakleni udar na Bosnu i Hercegovinu” koristi se u političkoj i medijskoj retorici kako opisivanje niza akcija i politika koje neki smatraju sistematskim pritiskom na suverenitet, ustavni poredak i državnost Bosne i Hercegovine — a ne kao doslovan vojni udar. Ovaj izraz obično se koristi u kontekstu kritika prema domaćim i stranim političkim akterima koji, prema ocjeni kritičara, podrivaju državne institucije i jedinstvo BiH. Šta se pod tim misli? Političke opstrukcije državnih institucija Neki domaći politički akti, posebno u entitetu Republika Srpska (RS), poput donošenja zakona koji negiraju ovlasti državnih organa (npr. SIPA, državno pravosuđe), ocijenjeni su od…
Šta se tačno događa? Pozivi iz Zagreba za treći entitet Na jednoj panel-diskusiji u Zagrebu lobist i istraživač Max Primorac, povezan s američkim konzervativnim krugovima, izjavio je da je, po njegovom mišljenju, “treći entitet” — posebna teritorijalna jedinica u Bosni i Hercegovini u kojoj bi većinski živjeli Hrvati — jedini način da Hrvati u BiH opstanu i da mogu igrati ulogu u stabilizaciji odnosa među narodima. Prema njegovim riječima, Hrvati su jedini prozapadno orijentirani narod u BiH i tom reformom bi se “učvrstio entitetski ustroj”. Pod tim se misli na ustrojstvo BiH sa tri entiteta (kao što danas postoje…
OGROMNA PODRŠKA ZIJADU KRNJIĆU – RS DA VRATI DUG OD 120 MILONA FEDERACIJI BiH, USPOSTAVIMO NOVE KOEFICIJENTE ZA RASPODJELU NOVCA, PA ONDA MOŽEMO OTVARATI GRANIČNI PRELAZ. Prvi put nakon dugo vremena neko je rekao: Dosta je više! Prvo vratite pare, pa onda otvarajte granične prelaze i režite vrpce pred kamerama koliko hoćete. Krnjić je uradio ono što bošnjačka politika godinama nije smjela. Nije popustio pod ucjenama. Nije dao dušu i obraz za jednu fiktivnu vrpcu na jednom još neupotrebljivom graničnom prelazu. U trenutku kada se Federalni budžet otima, kada se pokušava progurati donošenje odluka mimo zakona i procedura, i kada…
Priča novinarke Medihe iz Srebrenice nažalost nije pojedinačan slučaj, već izraz dugotrajnog problema s kojim se suočavaju povratnici u entitetu RS, posebno u mjestima koja su preživjela genocid i masovna etnička čišćenja. Kada kaže da je „preživjela progon“ i da je „ni jedna institucija nije zaštitila“, ona ukazuje na duboko ukorijenjen problem straha, institucionalne pasivnosti i sistemske nejednakosti. 1. Sistematska nesigurnost i nepostojanje zaštite Povratnici u Srebrenici godinama govore o: nepružanju adekvatne zaštite od prijetnji i zastrašivanja, posebno kada se bave javnim poslom, aktivizmom ili novinarstvom institucionalnoj šutnji kada su u pitanju napadi, prijetnje ili diskriminacija normalizaciji govora mržnje i…
Kada zvaničnici iz Republike Srpske govore o tuđim dugovima, a kriju vlastite, onda je vrijeme da se stvari nazovu pravim imenom. Finansijska netransparentnost RS-a postala je ozbiljan rizik za cijelu državu. Kaže ministar Amidžić kako je pitanje GP za opće dobro, kako ništa nije normalno sto se dešava, neka jasno odgovori i on i svi ostali istomišljenici na sljedeća pitanja: 1. Je li normalno da Republika Srpska duguje više od 100 miliona KM prema Federaciji Bosne i Hercegovine? 2. Je li normalno da RS godinama živi na račun Federacije BiH, uzimajući više iz raspodjele PDV-a nego što joj realno pripada?…