Nakon izjave ministra Davora Božinovića da velik broj napada na službene osobe završava uvjetnim kaznama, Sindikat pravosudne policije zatražio je stroži pristup prema počiniteljima i veći stupanj zaštite za službenike koji rade u zatvorskom sustavu.
Predstavnik Sindikata pravosudne policije Jelenko Krešo upozorio je na probleme s kojima se njihovi članovi susreću tijekom obavljanja posla, posebno kada je riječ o napadima i sigurnosti na radnim mjestima.
Govoreći o učestalosti napada na pravosudne policajce, rekao je:
“Pa verbalni su svakodnevni. Međutim, pravosudni policajci su već na to oglušili. A ovi fizički, ne mogu reći da su svakodnevni. Međutim, u protekla tri mjeseca u ustanovama smo imali čak tri napada na pravosudnu policiju. A sad ćemo vidjeti hoće li se to u ustanovi karakterizirati kao napad ili neće. Jer pravosudni policajci prijave, a dalje je na Ministarstvu hoće li oni to karakterizirati kao napad ili neće. Jer vidimo po saborskim izvješćima da baš nema napada na pravosudne policajce. A mi znamo da ih ima, pa malo i sumnjamo želi li se to prikazati malo ljepše nego kakvo je stvarno stanje u zatvorima.”
Sindikat traži strože kazne za napade
Krešo smatra kako trenutne kazne ne pružaju dovoljnu zaštitu zaposlenicima koji rade u pravosudnoj policiji.
“Pa nisu kazne primjerene, jer ako vi morate čekati na nekakvu kaznu i morate dokazivati sve ostalo, a na kraju dobijete uvjetnu, onda baš i nisu primjerene. Sam sam imao slučaj prijetnje gdje je na kraju osoba puštena jer je rečeno da nemam svjedoka, a čovjek mi je prijetio na mom radnom mjestu. Tako da se čovjek jednostavno zapita zašto bi uopće nešto prijavljivao. Jer te kazne nisu ni brze ni efikasne, jednostavno se osjećamo prepušteni sami sebi.”
Dodao je kako postoji razlika u reakciji sustava kada su mete prijetnji javne osobe i kada se radi o zaposlenicima koji svakodnevno rade u rizičnim uvjetima.
“Vidimo da kada netko prijeti dužnosniku, to se na Facebooku vrlo brzo nađe i procesuirano je. A vidimo kada je u pitanju paljenje vozila pravosudnim policajcima i svega ostalog kako to završi – pa čak nema ni fonda iz kojeg bi se ljudima namirila ta šteta, već to solidarno pravosudni policajci skupljaju među sobom kako bi kolegama olakšali koliko se može.”
Najavljen prosvjed zbog zakona i uvjeta rada
Sindikat je najavio organiziranje prosvjeda krajem lipnja, a kao jedan od glavnih razloga navode potrebu za donošenjem Zakona o pravosudnoj policiji.
“Organiziramo prosvjed jer čekamo taj famozni Zakon o pravosudnoj policiji. Da budemo načisto, ne tražimo samo naša prava, mi tražimo i naše obveze. Želimo znati kako i na koji način moramo postupati, za što odgovaramo. Ne slažemo se s onom teorijom koja se uporno prosipa da se ne može dobiti otkaz u državnoj službi. Da, ako si napravio nekakvo kazneno djelo, onda i trebaš dobiti otkaz u državnoj službi jer ti treba biti čast raditi ovaj posao.”
Poseban problem, prema njegovim riječima, predstavlja i nedostatak zaposlenih te mogućnost dodatnog pogoršanja situacije.
“Najavljuju i zamrzavanje plaća, a mi već i sada nemamo pravosudnih policajaca. Možete misliti, kad se zamrznu plaće, kako će tek tada biti. Traženo je 150 ljudi, odobreno je 70 ljudi. Kada se Ministarstvo hvali koliko je ljudi zaposlilo, pa ja bih volio – evo sada i pozivam – dajte nam informaciju koliko je ljudi dalo otkaz nakon što su došli u sustav, koliko ljudi odlazi u mirovinu, i koliki je omjer onih koji su došli u sustav naspram onih koji su otišli.”
Kritizirao je i tempo rješavanja problema te poručio da su očekivali konkretnije poteze.
“Ministar sada mora rješavati ono što njegovi prethodnici nisu. Mi smo ministru dali 100 dana, međutim ministar izgleda vozi u petoj brzini, ali njegovi suradnici, čini mi se, ubacuju u rikverc.”
Na pitanje o mogućim daljnjim koracima ako zahtjevi ne budu ispunjeni, odgovorio je:
“Pa mi ćemo vidjeti koje su naše daljnje akcije, o tome ćemo odlučiti na našim tijelima. Ljudi govore štrajk, ali za štrajk treba… mi ipak radimo s ljudima, vi njima morate sve omogućiti. Mi smo odgovorni, znači ne srljamo brzo i svakako, ali da ćemo naći modalitete kako ih prisiliti – naći ćemo. Ne bih to želio, ne volim ulicu.”
Na kraju je poslao poruku Vladi i nadležnima:
“I ovdje je poziv Vladi i svima: nemojte nas tjerati da izađemo na ulicu. Ako izađemo na ulicu, nemojte nas onda zvati da sjednemo za stol, jer tada nemamo zašto sjediti. Ako ste nas natjerali da izađemo na ulicu, onda nemamo zašto sjediti i ne mora vam nakon toga padati na pamet ‘hajdemo se sad dogovarati’. Hajdemo se dogovarati prije ulice.”
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
