Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta u srijedu raspravlja o izvješću o napretku Srbije, a među kompromisnim amandmanima koji su ispregovarani između najvažnijih zastupničkih klubova nalazi se i formulacija kojom se izravno odbacuju optužbe srpskih vlasti o navodnom miješanju Hrvatske i Europske unije u srbijanske izborne procese. Europski parlament Srbija Hrvatska optužbe tema su koja je obilježila zasjedanje odbora, a konačno glasanje na plenarnoj sjednici očekuje se sredinom lipnja.
Izvješće o napretku Srbije priprema europarlamentarac Tonino Picula, a prema kompromisnom amandmanu čije se glatko usvajanje očekuje, Europski parlament “odlučno odbacuje sve optužbe srbijanskih dužnosnika da su EU i neke od država članica bile uključene u organiziranje studentskih prosvjeda od studenog 2024. kako bi izazvale ‘obojenu revoluciju'”. Isti dokument “osuđuje činjenicu da najviši državni dužnosnici aktivno šire teorije zavjere o tome da je pad nadstrešnice bio sabotaža ili teroristički napad koji su počinile i podržale države članice EU-a”. Uz to, u amandmanu se “odbacuju neutemeljene optužbe srbijanskih vlasti da se Hrvatska miješala i sudjelovala u provođenju lokalnih izbora u ožujku 2026.” te se “osuđuju sve takve lažne optužbe”. Klub zelenih prvotno je u svom amandmanu želio izrijekom navesti predsjednicu Skupštine Srbije Anu Brnabić kao osobu koja je širila teorije zavjere, no u konačnoj kompromisnoj verziji umjesto njezinog imena i prezimena stoji formulacija “najviši državni dužnosnici”.
Piculino izvješće, upotpunjeno kompromisnim amandmanima čije se usvajanje očekuje ovaj tjedan na Odboru, a sredinom lipnja na plenarnoj sjednici, također osuđuje uvrede, klevete i govor mržnje usmjeren prema europarlamentarcima, a na prijedlog zelenih dodano je da je takve izjave davao predsjednik Srbije. U prijedlogu izvješća također se “osuđuje korištenje Srpske pravoslavne crkve kao produžetka srbijanskog utjecaja u regiji”, a ponavlja se i poziv za otvaranje arhiva bivših jugoslavenskih tajnih službi Udbe i KOS-a te “vraćanje dosjea vladama sljednicama, ako to zatraže”. Picula kaže kako su pregovori o izvješću o Srbiji završeni još brže nego godinu ranije, pa se stoga nada glatkom usvajanju.
Na istoj srijedinskoj sjednici Odbor je raspravljao i o izvješću o napretku Bosne i Hercegovine, a među kompromisne amandmane uvrštena je formulacija — za koju zastupnica Željana Zovko kaže da ju je pomogla sročiti — prema kojoj novi visoki predstavnik u BiH treba raditi na postupnom zatvaranju Ureda visokog predstavnika. Upitana za komentar priopćenja Domovinskog pokreta koje je potpisao Ivan Penava, a u kojemu se spominje “povratak hrvatske republike Herceg-Bosne kao sastavnice Sjedinjenih Država BiH” te traži formiranje hrvatske izborne jedinice u Bosni i Hercegovini, Zovko to ocjenjuje kontraproduktivnim. “Ako žele pomoći Hrvatima u BiH, u ovom trenutku trebaju ići na to da se Hrvati ujedine i daju potporu legitimnoj kandidatkinji koja ima šansu da prođe, a to je Darijana Filipović. Svako drugo miniranje predizborne atmosfere radikalnim istupima sigurno neće pomoći Hrvatima koji su ostali u BiH”, izjavila je Zovko, dodavši za priopćenje DP-a: “Ne trebaju nam toliko pomagati.”
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
