Nakon incidenta koji je izazvao veliku pozornost javnosti na malonogometnom turniru Goat League u Zagrebu, ponovno se govori o Marku Martinjaku, sportašu koji je već ranije bio u središtu pozornosti zbog ozbiljnih kaznenih djela za koja je pravomoćno osuđen.
Tijekom finalne utakmice turnira Martinjak je ušao u sukob s igračem Tomislavom Mrkonjićem. Nakon kraće verbalne prepirke udario ga je glavom, zbog čega je protivnik pao na teren. Uslijedio je i dodatni potez koji je izazvao osude, nakon čega je njegova momčad izbačena s natjecanja. Martinjak se kasnije ispričao te ustvrdio da je prije toga bio provociran.
Dok se još čekaju službene informacije o mogućim posljedicama tog incidenta, ponovno su u fokus došli detalji iz sudskog postupka koji se protiv njega vodio 2018. godine. Tada je uhićen zbog niza razbojništava, a kasnije je pravomoćno osuđen na četiri godine zatvora.
Prema dostupnoj sudskoj dokumentaciji, nalazio se u istražnom zatvoru od prosinca 2018. godine, a kaznu je izdržavao do travnja 2022., kada je pušten na uvjetni otpust koji je trajao do prosinca iste godine.
Sud ga je proglasio krivim za ukupno šest razbojništava. Među njima su bile pljačka poslovnice banke, dvije pljačke Hrvatske pošte, pljačka ljekarne, pokušaj pljačke mjenjačnice te pljačka trgovine glazbenom opremom. Utvrđeno je da je kaznenim djelima pribavljena protupravna imovinska korist u iznosu većem od 116 tisuća kuna, koju je prema presudi bio dužan vratiti.
Najteže djelo odnosilo se na pljačku poslovnice banke krajem studenoga 2018. godine. Prema presudi, maskiran je ušao u poslovnicu te uz prijetnju plinskim pištoljem zatražio novac. Osim novca, tom je prilikom uzeo i službeni pištolj zaštitara. Sud je taj slučaj okvalificirao kao teži oblik razbojništva zbog visine pribavljene imovinske koristi.
Utvrđeno je i da je tijekom iste godine dvaput opljačkao istu poslovnicu Hrvatske pošte. U jednom slučaju prijetio je plinskim pištoljem, dok je u drugom koristio plastičnu bombu igračku kako bi došao do novca.
Krivim je proglašen i za pljačku ljekarne u Zagrebu, gdje je također prijetio plinskim pištoljem i od zaposlenice zatražio novac iz blagajni. Nekoliko tjedana kasnije pokušao je opljačkati mjenjačnicu u trgovačkom centru, no ondje nije uspio doći do novca jer zaposlenica nije udovoljila njegovim zahtjevima.
Posljednje kazneno djelo za koje je osuđen dogodilo se krajem studenoga 2018. godine u trgovini glazbenom opremom. Tada je od zaposlenika uz prijetnju zatražio novac iz blagajne te se nakon toga udaljio s mjesta događaja.
Nakon uhićenja priznao je sva kaznena djela te je tijekom postupka izrazio žaljenje zbog svojih postupaka. Sud je njegovo priznanje prihvatio jer je bilo potvrđeno drugim dokazima, uključujući snimke videonadzora, iskaze svjedoka i materijalne tragove.
Posebnu pozornost tijekom sudskog postupka privuklo je psihijatrijsko vještačenje provedeno nad Martinjakom. U nalazu je navedeno da je riječ o osobi prosječnog intelektualnog funkcioniranja kod koje je utvrđen specifični poremećaj ličnosti iz skupine disocijalnih poremećaja.
Vještaci su u svom nalazu naveli:
“Utvrđeno je da je optuženik osoba prosječnog općeg intelektualnog funkcioniranja kod koje postoji primarni specifični poremećaj ličnosti iz skupine disocijalnog poremećaja ličnosti koji je karakteriziran emocionalnom nezrelošću, afektivnom hladnoćom, smetnjama ponašanja, manipulativnošću, sklonošću rizičnom ponašanju, impulzivnošću i sniženim pragom tolerancije na frustracije.”
U nalazu je također navedeno kako su kod njega uočene određene narcističke karakteristike te sklonost precjenjivanju vlastitih sposobnosti.
Prema sudskoj dokumentaciji, u razdoblju počinjenja kaznenih djela konzumirao je kokain i alkohol. Vještaci su zaključili da je njegova sposobnost razumijevanja vlastitih postupaka bila smanjena, ali ne u mjeri koja bi bitno utjecala na kaznenu odgovornost.
Prilikom izricanja presude sud je kao olakotne okolnosti uzeo u obzir činjenicu da prije toga nije bio osuđivan, da je otac dvoje maloljetne djece te da je priznao počinjena djela i izrazio kajanje. S druge strane, otegotnom okolnošću ocijenjena je upornost u činjenju više kaznenih djela u kratkom vremenskom razdoblju.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
