Tenzije se pojačavaju nakon što je gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković, koji je hrvatskoj javnosti ostao upamćen po kontroverznim istupima s početka godine kada je tijekom posjeta Dalmaciji i Lici ta područja otvoreno nazivao srpskim zemljama, na svom službenom profilu na društvenim mrežama objavio kako je uklonjeno spomen-obilježje hrvatskim žrtvama i 103. brigadi HVO-a u Modranu kod Dervente u Bosanskoj Posavini. Objavio je dvije fotografije — na prvoj je još vidljivo spomen-obilježje, dok druga prikazuje prazno mjesto odakle je uklonjeno. Pritom nije propustio obilježje nazvati ustaškim.
— Uklonjen spomenik u Modranu s ustaškim simbolom u obliku slova ‘U’. Ono što smo upozoravali, o čemu smo javno govorili i zbog čega smo tražili hitnu reakciju institucija, danas više ne stoji u Modranu… U ovom društvu ne smije biti mjesta relativizaciji zločina i fašističkih obilježja. Još jednom se pokazalo da javnost mora djelovati glasno i odlučno kada institucije šute. Naša je obaveza da čuvamo povijesno pamćenje i ne dozvolimo bilo kakvo veličanje ustaša, bez obzira odakle i od koga poteklo. Zato ćemo nastaviti inzistirati na zakonu o zabrani promoviranja fašizma, nacizma, neonacizma i ustaša, jer takve stvari se više nikada ne smiju tolerirati. Ovo je naš dug budućim naraštajima, zalog za mir i zavjet koji su nam ostavili sve žrtve, kako iz Drugog svjetskog rata, tako i iz Obrambeno-domovinskog rata — napisao je Stanivuković.
Hrvatske udruge glasno reagirale
Vijest o uklanjanju spomen-obilježja još nije službeno potvrđena od strane nadležnih institucija, no burne reakcije iz redova hrvatskih udruga već su uslijedile. Koordinacija udruga Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane u BiH već je ranije reagirala na inicijativu kojom se tražilo uklanjanje tog obilježja, nedvosmisleno stavivši do znanja kako takve zahtjeve smatra izravnim napadom na dostojanstvo hrvatskih žrtava i prijetnjom malobrojnoj zajednici Hrvata koji su se unatoč svemu odlučili vratiti u to područje.
— Koordinacija hrvatskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane najoštrije osuđuje zahtjeve pročetničkog Narodnog fronta za uklanjanjem spomen-obilježja hrvatskim žrtvama u Modranu kod Dervente te spomen na slavnu 103. brigadu Hrvatskoga vijeća obrane. Takav čin predstavlja izravnu neprijateljsku prijetnju i onim malobrojnim preostalim Hrvatima koji su se vratili u Derventu i Modran. Riječ je o političkoj inicijativi struktura koje otvoreno veličaju četnički pokret i čiji čelnici obilježavaju i slave lik i djelo ratnog zločinca Draže Mihailovića. Takve političke skupine očito smatraju da imaju pravo određivati kako će hrvatski narod pamtiti svoje mrtve i hoće li uopće imati pravo na sjećanje. Podsjećamo da je na području općine Derventa tijekom rata ubijeno najmanje 83 hrvatskih civila i zarobljenika, dok pojedini popisi i istraživanja navode i više od stotinu ubijenih Hrvata. Uz ratna stradanja dogodio se i dramatičan pogrom progona. Za navedena zlodjela i ratne zločine koji su počinjeni nema podignutih optužnica i nitko nije odgovarao. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine na području općine Derventa živjelo je više od 21.500 Hrvata, dok ih je prema popisu iz 2013. ostalo tek oko 2573 — to je rezultat vlasti koje nisu Hrvatima dopustile povratak — priopćili su.
Stanivuković već godinama izaziva reakcije u Hrvatskoj
Podsjetimo, tenzije oko Stanivukovića nisu nove. Početkom ove godine posjetio je Šibensko-kninsku, Zadarsku i Ličko-senjsku županiju, obilazeći sakralne objekte i Svetosavske akademije te obećavajući financijsku pomoć iz Republike Srpske. Upravo je tada u Gračacu održao govor koji je izazvao val ogorčenja u hrvatskoj javnosti, izražavajući žaljenje za neustavnom Republikom Srpskom Krajinom i otvoreno svojatajući dijelove Like i Dalmacije. Na Svetosavskoj akademiji u Gračacu, a među uzvanicima je bila i saborska zastupnica iz redova SDSS-a, izjavio je sljedeće:
— Da se podržimo i da znamo svoje korijene, da neko dijete koje je danas rođeno u Banjoj Luci nikada ne zaboravi Republiku Srpsku Krajinu, da ne zaboravi Oluju, da ne zaboravi te teške dane, da znamo koliko se naš narod ovdje napatio i koliko je danas sav život ovdje težak i izazovan. A koliko je važno što ste danas ovdje, ja vam dajem iskrenu riječ da mi u Banjoj Luci, u Republici Srpskoj, puno mislimo na ove naše krajeve, mjesta i općine — rekao je tada.
Nakon tih istupa Stanivuković je više puta bio zadržavan na ulasku u Republiku Hrvatsku. U jednoj od tih situacija granična policija pretresla je njegov automobil, a uručena mu je novčana kazna od 700 eura. Nezadovoljan takvim postupanjem, uputio je službeni prosvjed Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Banja Luci, navodeći kako su zadržavanja i pretresanja na graničnom prijelazu Gradiška postala učestala. Situacija je eskalirala u ožujku kada je odbio dopustiti pregled osobne prtljage na graničnom prijelazu, što je rezultiralo njegovim privođenjem i boravkom u pritvoru na hrvatskoj granici.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
