Europska unija namjerava dio genetički uređenih biljaka pustiti slobodno na tržište, a Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja se oštro usprotivila takvom zaokretu u europskoj politici. Nova pravila koja Europa uskoro namjerava uvesti izazivaju sve veću zabrinutost građana i stručnjaka — jer će potrošači o genetičkim izmjenama u hrani ostati potpuno neinformirani.
Nova pravila dopuštaju promjenu do 20 gena u biljci, a krajnji konzumenti o tome neće biti obaviješteni jer proizvođači i prodavači to neće biti dužni navesti na deklaraciji.
Vijeće Europske unije već je usvojilo uredbu o Novim genomskim tehnikama (NGT), a čeka se europski parlament u kojemu je glasanje odgođeno za lipanj. Prema predloženoj regulativi, NGT1 kategorija moći će imati do 20 izmjena gena — sjeme će biti označeno kao genski uređeno, ali krajnji proizvod ne. NGT2 kategorija imat će više od 21 izmjene i podlijegat će strogim pravilima označavanja i praćenja, a države će je moći odbiti koristiti.
Zagovornici promjena tvrde da će takve biljke biti otpornije, zahtijevati manje pesticida i davati veće prinose. No stručnjaci upozoravaju na ozbiljne rizike. “Zaista još ne znamo kakav ovo ima utjecaj na okoliš niti imamo dugoročna istraživanja kako to utječe na ljudsko zdravlje”, rekao je stručnjak za mikroorganizme i hranjivost tla Laurenz von Glahn.
“Najveća opasnost u ovakvom obliku zakona je što zapravo potrošač nema pravo izbora, jer NGT1 neće morati biti označavani”, rekla je aktivistica, biovrtlarica i edukatorica Silvija Kolar-Fodor.
Europa se do sada ponosila rigoroznim pravilima o GMO-u te kontroli i sigurnosti hrane, no čini se da sada popušta pod lobijima. Nakon što izglasaju uredbu o NGT-u i sjemenu, europski političari planiraju ublažiti i legislativu o pesticidima i GM mikroorganizmima.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
