Hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH biraju se s područja entiteta Federacije BiH putem dvije odvojene liste. Međutim, za obje liste — i za hrvatskog i za bošnjačkog člana državnog vrha — mogu glasovati svi birači neovisno o nacionalnoj pripadnosti.
Budući da su bošnjački birači četiri puta brojniji, u četiri navrata je Željko Komšić upravo njihovim glasovima uspio postati hrvatski član državnog vrha. Srpski član Predsjedništva BiH bira se isključivo s područja Republike Srpske.
Hrvatske političke stranke godinama prosvjeduju zbog takvog preglasavanja i traže izmjenu Izbornog zakona BiH. Smatraju da Komšić nema izborni legitimitet kao izraz političke volje bosanskohercegovačkih Hrvata. BiH je uz to obvezna provesti presude Europskog suda za ljudska prava koje se tiču biranja članova Predsjedništva, kao i odluku Ustavnog suda BiH o legitimnom političkom predstavljanju konstitutivnih naroda. Unatoč nekoliko pokušaja, do dogovora između hrvatskih i bošnjačkih stranaka do sada nije došlo.
Filipović upozorava na disperziju glasova
Kandidatkinja HDZ-a BiH Darijana Filipović upozorila je kako izborna matematika jasno pokazuje da svaka podjela hrvatskih glasova, čak i minimalna, značajno povećava izglede kandidata koji dominantnu potporu dobiva iz bošnjačkog biračkog tijela. Ističe da je upravo struktura izbornog sustava takva da razjedinjenost Hrvata gotovo u pravilu vodi istom ishodu.
Kad je Komšić prvi put izabran 2006. godine, HDZ BiH i tada novosnovani HDZ 1990. imali su odvojene kandidate, što je raspršilo hrvatske glasove. U ostalim trima Komšićevim pobjedama to nije utjecalo na ishod jer je osvajao više glasova od svih hrvatskih kandidata zajedno.
Dopredsjednica HDZ-a BiH, koja je dva puta bila zastupnica u državnom parlamentu, uvjerena je da joj znatno pomaže podrška sestrinskog HDZ-a i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
“Još tvrđi” Kovačević
Komšić je u jednom intervjuu predstavio Slavena Kovačevića, svog trenutačnog savjetnika u Predsjedništvu BiH, kao nastavak građanske političke linije. “Mislim da je Slaven još tvrđi od mene na tom putu. Mislim da ima dobre šanse”, kazao je Komšić. Prošle je godine Europski sud odbacio Kovačevićevu žalbu o navodnoj diskriminaciji prigodom biranja političkih predstavnika, navodeći da je njegova prijava predstavljala političku akciju. Jedini put kad je Demokratska fronta na izborima imala kandidata koji nije bio Komšić — Antu Popovića 2014. — on je teško poražen.
Petorka protiv “monopolizacije” HDZ-a
Hrvatska politička oporbena petorka, koju čine HDZ 1990., Hrvatski nacionalni pomak, Hrvatska republikanska stranka, Hrvatski demokratski savez i Hrvatska seljačka stranka, formalno je potvrdila da će Zdenko Lučić biti njihov kandidat na općim izborima u listopadu ove godine.
U prvom obraćanju javnosti Lučić je kratko poručio kako će se njegova politika temeljiti na sličnim porukama kao i других hrvatskih stranaka — da su Hrvati “suveren narod” te da će se “znati izboriti za svoju opstojnost”. Petorka se odlučila kandidirati Lučića tvrdeći da HDZ BiH monopolizira Hrvatski narodni sabor BiH i pokušava preuzeti sve poluge izvršne vlasti.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
