Kardinal Vinko Puljić, 80-godišnji nadbiskup metropolit vrhbosanski u miru, izjavio je da nije bio upoznat s potpunim političkim kontekstom skupa na kojemu je sudjelovao u Zagrebu, na kojem se raspravljalo o uspostavi trećeg entiteta i položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini. Skup su organizirale konzervativne udruge uz potporu američke zaklade Heritage Foundation, a privukao je pozornost panelom o BiH kao “neuspjeloj državi”.
“Znao sam tko me zove, ali nisam znao sve druge koji stoje iza toga. Oni su skroz politički otišli, a ja nisam političar. Ja želim govoriti ono što je po savjesti — dostojanstvo čovjeka, ljudska prava i jednakopravnost naroda”, rekao je Puljić, osvrnuvši se potom na kritike upućene tom skupu.
“Ja sam došao, održao svoj govor i otišao. Nisam sudjelovao u odlučivanju. Što su drugi kasnije govorili, ne znam. Ta hajka nije na njih nego na mene”, poručio je kardinal.
Odnosi Bošnjaka i Hrvata
Kroz razgovor se Puljić više puta vraćao na odnose između Bošnjaka i Hrvata, koje smatra ključnima za stabilnost zemlje. “Najtužnije mi je stanje odnosa Bošnjaka i Hrvata. Nama valja zajedno živjeti i uvažavati jedni druge u jednakopravnosti”, naglasio je.
Posebno je problematizirao pitanje političkog predstavljanja. “Kad jedan narod drugome bira predstavnika, to ne stvara dobru državu, nego nezadovoljstvo”, rekao je Puljić, dodajući da bez tog principa nema stabilnosti. “Tri konstitutivna naroda su kao tronožac. Ako jedna noga nije stabilna, sve pada. Bez jednakopravnosti nema mira”, smatra kardinal.
Treći entitet kao alternativa
Na pitanje o trećem entitetu Puljić nije zauzeo izravan politički stav, ali ga vidi kao posljedicu neuspjeha postojećeg sustava. “Ja sam samo rekao da je to alternativa. Ako se ne može stvoriti sustav u kojem svaki narod bira svog predstavnika, onda se traži drugi modus”, objasnio je, napominjući da je i dalje protiv ozakonjenja etničkog čišćenja. “Ali ako ne ide ovo, onda ljudi traže ono što je moguće”, dodao je.
Govoreći o geopolitičkom kontekstu, odbacio je narativ o sukobu religija. “Nije to religijski rat. To je rat interesa. Tako je bilo ranije, a tako je i danas”, ustvrdio je Puljić, inzistirajući na univerzalnim vrijednostima. “Nama treba mir, poštivanje drugih i dogovor”, poručio je.
Položaj Hrvata u Republici Srpskoj
Puljić pravi jasnu razliku između naroda i politike. “Narod u Bosni zna živjeti. Ljudi posjećuju jedni druge, čestitaju, žive normalno. Problem je u politici — u interesima i nadmetanju”, rekao je, dodajući što po njegovu mišljenju nedostaje. “Treba da svatko počisti svoje dvorište, da ne baca smeće u tuđe. Onda dolazi priznanje, praštanje i povjerenje. To nedostaje.”
Posebno oštar ton zauzeo je kada je govorio o položaju Hrvata u Republici Srpskoj. “Kakav je položaj? Nikakav”, rekao je kratko, navodeći konkretne primjere o oduzetoj imovini koja se ne vraća. “Govorio sam o tome Dodiku, ali ništa ne koristi. U Modriči crkva ima ogromno zemljište koje bi mogla koristiti, ali je dano drugima. Mi nemamo prihoda”, upozorio je Puljić.
Otkrio je i da je u razgovorima s političarima saznao za određene planove o kojima odbija detaljnije govoriti. “Došao sam do tih planova i smučilo mi se sve. Ali o tome neću pričati”, rekao je, napominjući da su to domaći planovi, ali da je međunarodna zajednica upoznata s njima. “Svaka od tri strane ima svoje planove”, dodao je, odlučno odbivši otkriti pojedinosti. “Ako bude trebalo, reći ću. Sad neću.”
Dejtonska država ne funkcionira
Puljić pravi jasnu razliku između Bosne i Hercegovine kao povijesne cjeline i njezina dejtonskog uređenja. “Bosna i Hercegovina je jedna stvar, ali dejtonska država je nešto što je vrlo kompleksno i ona ne funkcionira. To smo rekli odmah poslije Dejtona — da će teško funkcionirati, i to se pokazalo”, objasnio je. Stanje je opisao slikovito: “Obukli ste nam luđačku košulju i vi otišli, a mi unutra kako se snalazimo.”
Iako priznaje da je Daytonski sporazum zaustavio rat, ističe njegov ključni nedostatak. “Zaustavio je rat, ali nije uspostavio pravedan mir u kojem svaki narod i svaki čovjek doživljava svoja prava i dostojanstvo.”
Kritiku nije usmjerio samo prema domaćim akterima. “Puno je kuhara — preslan ručak. U Bosni mnogi kroje. I međunarodna zajednica i lokalni političari. Oni imaju svoj stil i ne vode računa kako to ovdje stvarno stoji”, naveo je Puljić. Rješenje ipak vidi u unutarnjem uređenju koje mora jamčiti jednakost. “Bosna i Hercegovina neće normalno funkcionirati ako se ne stvore uvjeti da svaki čovjek i svaki narod bude uvažen i vrednovan”, zaključio je kardinal.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
