U okviru 27. Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru održan je okrugli stol pod nazivom „Energetska suverenost Bosne i Hercegovine: Južna plinska interkonekcija kao strateški iskorak“, na kojem su sudjelovali predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović, ministar gospodarstva Republike Hrvatske Ante Šušnjar, pomoćnik predsjednika Uprave Plinacra Robert Bošnjak, otpravnik poslova Veleposlanstva SAD-a u BiH John Ginkel te Amer Bekan iz AAFS Infrastructure and Energy LLC. Panel je moderirao zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić.
Razgovaralo se o energetskoj sigurnosti, diverzifikaciji opskrbnih pravaca, jačanju infrastrukturne povezanosti BiH s Europskom unijom te političkim i institucionalnim pretpostavkama za realizaciju jednog od ključnih energetskih projekata u Federaciji BiH i državi u cjelini.
U uvodnom obraćanju predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto naglasila je značaj strateškog pristupa energetskim izazovima: „Jučna plinska interkonekcija ključni je projekt na tom putu. Ona nije samo infrastrukturni projekt, nego i sigurnosni, ali i pokazatelj opredijeljenosti naše zemlje za jačanje regionalne suradnje, povezivanje s globalnim energetskim tržištem i sigurniju budućnost za sve u Bosni i Hercegovini“, kazala je Krišto.
Dodala je i: „Krajem prošlog tjedna od Vlade Federacije BiH dobili smo novi tekst nacrta sporazuma. Time su stvoreni uvjeti da Vijeće ministara BiH pravno utemeljeno krene u proceduru zaključenja međunarodnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, s ciljem da taj posao završimo u najkraćem mogućem roku.“
Dragan Čović je istaknuo strateški značaj projekta: „Od početka smo kazali da je ovo strateški interes u Bosni i Hercegovini. Projekt Južna plinska interkonekcija daje šansu da Bosna i Hercegovina profunkcionira kao normalna država. Mi dobivamo jedan novi izvor i novi pravac“, naglasio je Čović.
Sudionici su naglasili da projekt ulazi u operativno važnu fazu nakon usvajanja u Zastupničkom domu FBiH, dok se konačna odluka očekuje u Domu naroda, nakon čega slijede ugovorni i provedbeni koraci. Poseban naglasak stavljen je na značaj diverzifikacije energetskih izvora u aktualnim geopolitičkim okolnostima.
Čović je dodatno naglasio sigurnosnu i razvojnu dimenziju projekta: „To znači sigurnost za Bosnu i Hercegovinu, praktično najizravniju moguću sigurnost, a to smo vidjeli ondje gdje je investicija došla s tog područja. Investicija koja može izaći na milijardu i pol ili dvije milijarde dolara sutra za sebe veže jako puno toga. Nije to samo infrastruktura koja će proći“, istaknuo je Čović.
Ministar Ante Šušnjar poručio je da je Hrvatska spremna za realizaciju: „Naša ozbiljnost pokazana je na način da smo ishodovali sve dozvole i da smo spremni za izgradnju tog projekta. Republika Hrvatska ima svoj interes, ali i ustavnu obvezu skrbiti o hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini. Isto tako, mora se pronaći komercijalni interes u Bosni i Hercegovini, a što se tiče Republike Hrvatske, mi smo spremni i možemo početi sutra“, naglasio je Šušnjar.
Stručni pogled iznio je Robert Bošnjak, ističući širi značaj projekta: „Prvi korak u tom procesu je priprema plinske mreže za miješanje vodika, dijela metana i eventualno izdvajanje određenih elemenata za skladištenje CO2“, kazao je Bošnjak.
Iz perspektive Sjedinjenih Američkih Država, John Ginkel je poručio da projekt nadilazi energetiku: „Ovaj projekt je jako važan. Ovaj plinovod radi nešto sasvim drugačije: fokusira političku raspravu na gospodarski rast i usmjerava raspravu na opskrbu energijom. Što je naša budućnost više povezana, to je veća sigurnost za obje naše zemlje, a to je u našem strateškom interesu“, poručio je Ginkel.
Na kraju, istaknuto je da Južna plinska interkonekcija predstavlja jedan od ključnih infrastrukturnih i energetskih projekata koji bi mogao dugoročno utjecati na energetsku stabilnost i razvoj Bosne i Hercegovine.
Preuzeto(dnevnevijestibih)
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
