Akademik Esad Duraković je u javnim nastupima iznio vrlo oštru i dramatičnu interpretaciju sukoba na Bliskom istoku. Po njegovom mišljenju, trenutna politika Israela prema regionu nije samo pitanje sigurnosti ili geopolitike, nego ima i snažnu ideološku i religijsku pozadinu. On tvrdi da pojedini politički i religijski krugovi vjeruju u scenarij velikog završnog sukoba koji se u biblijskoj tradiciji naziva Armagedon.
Duraković smatra da u nekim religijskim interpretacijama postoji uvjerenje da će prije dolaska Mesije doći do velikog rata na prostoru Bliskog istoka. Prema toj ideji, ogromni sukobi i razaranje smatraju se dijelom procesa koji vodi ka dolasku Mesija. On tvrdi da takva uvjerenja postoje u određenim krugovima religijskog cionizma i među nekim evangelističkim pokretima koji imaju politički utjecaj u Sjedinjene Američke Države.
U svojoj analizi on govori i o ideji takozvanog “Velikog Izraela”, koja se ponekad spominje u političkim i ideološkim raspravama. Prema toj interpretaciji, cilj bi bio da država Izrael dugoročno postane dominantna sila u regionu koji se proteže između velikih rijeka Bliskog istoka. Duraković smatra da su zbog toga mnoge države u regionu kroz godine bile izložene ratovima, pritiscima ili destabilizaciji.
Posebno naglašava da su danas dvije države koje imaju najveću vojnu i političku snagu u regionu Iran i Turska. Po njegovom mišljenju, upravo zbog te snage one se često posmatraju kao prepreka širenju izraelskog utjecaja. Zato on pretpostavlja da bi u slučaju velike eskalacije sukoba upravo te zemlje mogle biti u centru budućih konflikata.
On na kraju upozorava da bi dalja eskalacija ratova na Bliskom istoku mogla dovesti do mnogo šireg regionalnog ili čak globalnog sukoba. Zbog toga tvrdi da bi jedino snažna međunarodna reakcija ili smirivanje tenzija moglo spriječiti scenarij velikog rata.
Važno je naglasiti da su ovo Durakovićeva lična tumačenja i političko-religijska analiza, dok mnogi drugi stručnjaci smatraju da se sukobi na Bliskom istoku prvenstveno mogu objasniti geopolitikom, borbom za utjecaj, sigurnosnim interesima i regionalnim rivalstvima.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
