Milorad Dodik se izvinio nakon što je tokom javnog obraćanja upotrijebio pogrdan izraz za Bošnjake, što je izazvalo brojne reakcije u javnosti, među političarima i u medijima. Sporni izraz je u Bosni i Hercegovini široko prepoznat kao uvredljiv i kao govor koji produbljuje nacionalne tenzije.
Nakon osuda i najava pravnih koraka, Dodik je izjavio da se izvinjava svima koji su se osjetili uvrijeđenim. U obrazloženju je naveo da “zna dosta dobrih Bošnjaka, muslimana” te da je spornu izjavu dao namjerno kako bi, kako tvrdi, ukazao na “duple standarde” u reakcijama javnosti. Također je pokušao relativizirati izjavu tvrdnjama da i drugi političari koriste uvredljivu retoriku, ali da ne nailaze na iste osude.
Reakcije su bile podijeljene. Predstavnici bošnjačkih političkih stranaka i pojedini delegati u državnim institucijama osudili su izjavu i najavili ili podnijeli krivične prijave zbog sumnje na izazivanje nacionalne i vjerske mržnje. Dio javnosti smatra da izvinjenje nije bilo iskreno, već iznuđeno pritiskom javnosti. S druge strane, Dodikovi politički saveznici tvrde da se radi o politički motiviranim reakcijama i pokušaju diskreditacije.
Ovaj događaj se uklapa u širi kontekst zategnutih političkih odnosa u BiH, gdje nacionalna retorika često igra važnu ulogu u predizbornim kampanjama i političkim sukobima. Govor koji se percipira kao uvredljiv na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi u BiH ima posebnu težinu zbog ratne prošlosti i osjetljivosti međuetničkih odnosa, te može imati i političke i pravne posljedice.
1. Kazneno djelo „izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje“
– Na državnom nivou, Krivični zakon Bosne i Hercegovine (član 145a) zabranjuje javno poticanje i rasplamsavanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti među konstitutivnim narodima i ostalima. Za to je predviđena kazna zatvora od najmanje tri mjeseca do tri godine. Ako je djelo počinjeno zloupotrebom službene pozicije ili ima teže posljedice, kazna može ići do deset godina zatvora.
2. Slične odredbe u entitetima i Brčko distriktu
– Federacija BiH ima gotovo identične odredbe o javno izazivanju mržnje (član 163) s istim rasponom kazni.
– U Brčko Distriktu je član 160 Krivičnog zakona koji također kažnjava javno izazivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje zatvorom od jedne do pet godina, a u težim slučajevima do deset godina.
3. Šta zakon konkretno zabranjuje
Zakon ne zabranjuje samo vrijeđanje ili kritiku — on se odnosi na javne izjave koje potiču, rasplamsavaju ili podstiču mržnju, razdore ili netrpeljivost na osnovu etničke, vjerske ili nacionalne pripadnosti. To može uključivati govore, poruke, publicističke sadržaje i slično.
4. Link s međunarodnim standardima
– OSCE i Ujedinjene nacije ističu da je BiH pravno obavezna poštovati obaveze iz Europske konvencije o ljudskim pravima, ali i da sloboda izražavanja nije apsolutna — države mogu ograničiti govor koji objektivno može izazvati nasilje ili netrpeljivost.
5. Ostali pravni okviri
– Pored kaznenih zakona, BiH ima i Zakon o zabrani diskriminacije, koji tretira poticanje diskriminacije (uključujući i na osnovu vjerske ili nacionalne pripadnosti) kao zabranjenu praksu.
– Novije izmjene Krivičnog zakona također zabranjuju javno negiranje, umanjivanje ili opravdavanje genocida i ratnih zločina ako je to učinjeno na način koji može potaknuti nasilje, mržnju ili netrpeljivost.
6. Problemi u praksi
– Iako su zakoni prilično jasni, u praksi su osude i presude rijetke, evidencija OSCE-a pokazuje da je znatan broj incidenata govora mržnje evidentiran, ali je mali broj slučajeva pravosudno procesuiran.
Zaključak
U BiH postoje jasne zakonske odredbe koje kažnjavaju javno izazivanje i poticanje mržnje na nacionalnoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, sa mogućim zatvorskim kaznama. Međutim, njihova primjena u praksi često je ograničena, što otvara pitanja efikasnosti provođenja zakona.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
