Naslov koji problematizira odluku MUP-a Republike Srpske odnosi se na svjesno ulazak u saradnju s partnerima koji su pod međunarodnim sankcijama, što u sigurnosnom i političkom smislu nosi ozbiljne rizike. Suština problema nije samo u jednom ugovoru ili jednoj firmi, nego u poruci i posljedicama takvog izbora.
MUP RS je za održavanje i logističku podršku policijskim helikopterima izabrao rusku kompaniju koja se nalazi pod sankcijama više zapadnih zemalja. Time se institucija koja bi trebala djelovati u okviru zakona BiH i međunarodnih obaveza dovodi u zonu pravne i političke sive zone. Čak i ako se formalno tvrdi da sankcije “ne važe direktno”, praksa pokazuje da takvi aranžmani često izazivaju sekundarne posljedice.
Jedan od ključnih problema je sigurnosni aspekt. Vazduhoplovna industrija je strogo regulisana, a održavanje letjelica zahtijeva međunarodno priznate certifikate i nadzor. Kada se posao povjeri firmama koje su isključene iz međunarodnih sistema kontrole, otvara se pitanje da li su standardi sigurnosti zaista na nivou koji se očekuje od policijskih struktura.
Drugi sloj problema je politički i diplomatski. Bosna i Hercegovina, bez obzira na unutrašnje podjele, formalno se opredijelila za evropski put i saradnju sa zapadnim partnerima. Odluke poput ove dodatno otežavaju odnose sa međunarodnim institucijama, jer se mogu tumačiti kao svjesno ignorisanje zajedničke vanjske politike i sankcija koje su uvedene zbog rata u Ukrajini.
Posebno je sporna procedura izbora. Kada se posao dodjeljuje bez otvorene konkurencije, javnost s pravom postavlja pitanja: zašto baš ta firma, zašto nije bilo alternativnih ponuda i da li je odluka donesena iz tehničkih ili političkih razloga. Takav pristup dodatno narušava povjerenje u institucije.
Zbog svega navedenog, upozorenja da bi posljedice mogle biti “katastrofalne” ne odnose se samo na jedan ugovor, nego na dugoročne efekte: moguću izolaciju, probleme u međunarodnoj saradnji, pravne komplikacije i pad kredibiliteta sigurnosnih institucija. U tom kontekstu, pitanje iz naslova – hoće li zažaliti – više djeluje kao upozorenje nego kao provokacija.
