Željka Cvijanović je svoje komentare uokvirila kritikama na račun stanja u zemlji, koje je opisala kao krizu i “letargiju” bez volje za kompromisom. Prema njenim riječima, politička klima u BiH često je obilježena nepostojanjem stvarnog dogovora i prevelikim apetitim političkih aktera u Sarajevu u odnosu na ono što im, po njenom mišljenju, pripada po Ustavu zemlje.
Također je iznijela stav da međunarodni faktori, uključujući utjecaje koje ona opisuje kao “nametnute i neustavne stvari i teme”, dodatno komplikuju unutrašnji dijalog i sposobnost institucija da postignu funkcionalan kompromis.
Politika razgovora i kompromisa ostaje — prema Cvijanović — ključ za očuvanje mira i stabilnosti, ali se u isto vrijeme mora temeljiti na principima koje je, kako navodi, Ustavom predviđeno, posebno kada je riječ o pozicijama entiteta unutar BiH.
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović iznijela je dramatičnu ocjenu političke situacije u zemlji, govoreći o “snažnim signalima” koje, kako tvrdi, prima iz međunarodnog okruženja.
Prema njenim riječima, sve je izraženija percepcija da bi Sarajevo, odnosno institucije na državnom nivou, jednog dana moglo priznati i formalno prepoznati Republiku Srpsku kao entitet unutar BiH.
U intervjuu za regionalne medije, Željka Cvijanović je izjavila:
„Čula sam na mnogim važnim adresama da će Sarajevo morati da prizna i prepozna Republiku Srpsku.“
Ona smatra da rast globalne svijesti o problemima BiH utiče na politički diskurs i da svijet oko nas prolazi kroz promjene koje lokalni politički akteri, posebno u Federaciji BiH, još ne u potpunosti razumiju. Prema njenim riječima, promjene bi mogle dovesti do toga da se politički odnosi između entiteta i državnih institucija preispitaju na nov način.
Željka Cvijanović je svoje komentare uokvirila kritikama na račun stanja u zemlji, koje je opisala kao krizu i “letargiju” bez volje za kompromisom. Prema njenim riječima, politička klima u BiH često je obilježena nepostojanjem stvarnog dogovora i prevelikim apetitim političkih aktera u Sarajevu u odnosu na ono što im, po njenom mišljenju, pripada po Ustavu zemlje.
Također je iznijela stav da međunarodni faktori, uključujući utjecaje koje ona opisuje kao “nametnute i neustavne stvari i teme”, dodatno komplikuju unutrašnji dijalog i sposobnost institucija da postignu funkcionalan kompromis.
Politika razgovora i kompromisa ostaje — prema Cvijanović — ključ za očuvanje mira i stabilnosti, ali se u isto vrijeme mora temeljiti na principima koje je, kako navodi, Ustavom predviđeno, posebno kada je riječ o pozicijama entiteta unutar BiH.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
