Šta se tačno događa?
Pozivi iz Zagreba za treći entitet
Na jednoj panel-diskusiji u Zagrebu lobist i istraživač Max Primorac, povezan s američkim konzervativnim krugovima, izjavio je da je, po njegovom mišljenju, “treći entitet” — posebna teritorijalna jedinica u Bosni i Hercegovini u kojoj bi većinski živjeli Hrvati — jedini način da Hrvati u BiH opstanu i da mogu igrati ulogu u stabilizaciji odnosa među narodima. Prema njegovim riječima, Hrvati su jedini prozapadno orijentirani narod u BiH i tom reformom bi se “učvrstio entitetski ustroj”.
Pod tim se misli na ustrojstvo BiH sa tri entiteta (kao što danas postoje dva: Republika Srpska i Federacija BiH) — dakle poseban hrvatski entitet.
Reakcije iz Bosne i Hercegovine
Takvi prijedlozi izazvali su oštre reakcije iz političkih i vjerskih krugova u Bosni i Hercegovini.
Bivši reisu-l-ulema i predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa Mustafa ef. Cerić rekao je direktno: “Ne gurajte nas u rat. Ne želimo rat.” On je istaknuo da Bošnjaci ne žele nove podjele i ponovio sentiment da “Hrvati ovdje nisu manjina” u smislu da su konstitutivan narod i da ne žele etničke podjele kao novi politički cilj.
U kontekstu ove rasprave, Cerić je naglasio i kako većina Hrvata u BiH ima i hrvatske i EU putovnice, razlikujući svoj položaj od manjinskog naroda u klasičnom smislu.
Premijer Federacije BiH Elmedin Konaković i drugi političari također su izrazili protivljenje etnonacionalnim podjelama kao rješenju, tvrdeći da takve ideje samo produbljuju podjele i ne pomažu državi.
Politički odgovori iz Hrvatske
Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman rekao je da su prava hrvatskog naroda da imaju jednak tretman i legitimnu zastupljenost u institucijama BiH važna stavka. No Hrvatska vlast formalno ne zagovara uspostavu posebnog entiteta nego se najčešće poziva na već ranije prihvaćene modele reformi poput federalizacije po mjeri – koje bi, po njihovim riječima, bolje zaštitile prava Hrvata unutar postojećeg sistema.
Dragan Čović, čelnik HDZ-a BiH i HNS-a BiH, govorio je više o potrebi pravednije federalizacije nego o striktnoj ideji trećeg entiteta, iako se stavovi oko toga razlikuju među političarima.
Širi politički kontekst
Daytonski sporazum iz 1995. stvorio je kompleksnu državu sa dva entiteta (Republika Srpska i Federacija BiH) i Brčko distriktom. U praksi, Federacija BiH obuhvaća Bošnjake i Hrvate, ali mnogi hrvatski političari smatraju da strukture ne reflektiraju jednak tretman triju konstitutivnih naroda, posebno u izborima i Domu naroda.
Pozivi na treći entitet povremeno se pojavljuju već godinama u političkoj debati oko reforme ustava BiH — no ostaju izuzetno kontroverzni jer bi značili novu teritorijalnu reorganizaciju u državi koja je već ranjena ratom i etničkim sukobima.
Protivnici takvih ideja tvrde da bi to moglo dovesti do novih tenzija ili čak destabilizacije, a zagovornici tvrde da bi se time zaštitile nacionalne pozicije i smanjila tenzija oko legitimne zastupljenosti.
Šta to znači za BiH?
Ova rasprava pokazuje duboke unutrašnje nesuglasice o budućnosti Bosne i Hercegovine:
Za neke Hrvate i međunarodne komentatore, pitanje trećeg entiteta ili drugačijeg federalnog uređenja vidi se kao šansa da se riješe dugogodišnji problemi zastupljenosti i legitimiteta.
Za druge političke aktere u BiH, takve ideje lako prelaze granicu od političke teorije do neodgovornog poziva na podjele — pa i strahovanja da bi mogle produbiti društvene podjele ili eskalirati tenzije.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
