Priča novinarke Medihe iz Srebrenice nažalost nije pojedinačan slučaj, već izraz dugotrajnog problema s kojim se suočavaju povratnici u entitetu RS, posebno u mjestima koja su preživjela genocid i masovna etnička čišćenja. Kada kaže da je „preživjela progon“ i da je „ni jedna institucija nije zaštitila“, ona ukazuje na duboko ukorijenjen problem straha, institucionalne pasivnosti i sistemske nejednakosti.
1. Sistematska nesigurnost i nepostojanje zaštite
Povratnici u Srebrenici godinama govore o:
- nepružanju adekvatne zaštite od prijetnji i zastrašivanja, posebno kada se bave javnim poslom, aktivizmom ili novinarstvom
- institucionalnoj šutnji kada su u pitanju napadi, prijetnje ili diskriminacija
- normalizaciji govora mržnje i negiranja genocida, što dodatno produbljuje osjećaj nesigurnosti
Kada Mediha kaže da je ostavljena bez zaštite, ona time kritikuje upravo one institucije koje bi trebale garantovati sigurnost svakom građaninu – bez obzira na nacionalnost, povratnički status ili profesiju.
2. Povratnici kao građani drugog reda
Izjava: „Jedini domet nas povratnika za državne praznike jeste da hodamo ulicama sa zastavama“ odražava duboku nemoć. Time se naglašava:
- nedostatak političkih i građanskih prava u praksi
- osjećaj da su povratnici tolerisani, ali ne i ravnopravni
- simbolično „postojanje“, ali bez stvarnog uticaja na društvene procese
Većina povratnika u Srebrenici godinama se bori sa:
- nemogućnošću zapošljavanja u javnom sektoru
- pritiscima zbog drugačije etničke pripadnosti
- stalnom borbom za osnovna prava
3. Uloga novinara i zašto su posebno izloženi
Novinari koji izvještavaju iz sredina poput Srebrenice nalaze se u izuzetno teškom položaju jer:
- razotkrivaju nepravilnosti, što može izazvati odmazdu
- ukazuju na diskriminaciju, negiranje zločina i zloupotrebe vlasti
- ne uklapaju se u lokalne političke strukture koje često pokušavaju kontrolisati narativ
Zbog toga su često meta pritisaka, prijetnji i kampanja zastrašivanja.
4. Šira slika – život u Srebrenici danas
Mediha svojim svjedočenjem nenamjerno otvara i pitanje: Kakva je uopće održivost života povratnika u sredinama poput Srebrenice?
Ključni problemi ostaju:
- demografski pad i masovno iseljavanje povratničke populacije
- neravnopravan pristup institucijama
- politička instrumentalizacija prošlosti
- nedostatak ekonomskih perspektiva
5. Zašto je važno govoriti o ovome
Njena priča je važna jer:
- pokazuje da povratak nije samo fizički povratak — već borba za dostojanstvo
- razbija iluziju „završenog procesa pomirenja“
- ukazuje na propuste sistema koji bi trebao biti jednak prema svima
- daje glas onima koji su najčešće utišani.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
