ŠTA SE ZNA O ALIJI IZETBEGOVIĆU U PERIODU 1941–1945?
Alija Izetbegović je tada bio mlad, rođen 1925., znači 1943. imao je 18 godina. U to vrijeme bio je član omladinskog vjersko-kulturnog pokreta Mladi muslimani, osnovanog 1941. To nije bila vojna, nego ilegalna organizacija sa širokim rasponom stavova, unutar koje je bilo ozbiljnih unutrašnjih sukoba oko pitanja odnosa prema NDH, ustašama, partizanima i prema prijedlozima o formiranju muslimanskih vojnih jedinica.
Gdje je bio 25. novembra 1943?
Nijedan relevantan historiografski izvor ne navodi da je Izetbegović bio uključen u bilo šta vezano za ZAVNOBiH niti da je bio prisutan u Mrkonjić Gradu tog dana.
On nije mogao biti prisutan jer nije bio uključen ni u partizanski pokret, ni u državne strukture koje je ZAVNOBiH stvarao. Bio je u Sarajevu, pod okupacijom.
KONTEKST UNUTAR “MLADIH MUSLIMANA”
Citirani pasus iz knjige I.E. Kostića (vjerovatno Ivica E. Kostić, koji piše iz antikomunističkog, ali i prilično anti-izetbegovićevskog ugla) odnosi se na rasprave unutar organizacije oko „Pandžine ideje“ — to znači prijedloga koji je zagovarao sarajevski muftija Fehim Spaho i grupa oko Muhameda Pandže da se formira:
muslimanska, autonomna, samozaštitna vojna jedinica
(često nazvana „muslimanska milicija“ ili „zaštitni odredi“)
U organizaciji su postojale dvije struje:
„Aktivisti“
– zagovarali da se ide u šumu i formira muslimanska autonomna vojna jedinica,
– neki su kasnije zaista otišli u tzv. “Hadžiefendićevu legiju” ili lokalne milicije u sjeveroistočnoj Bosni.
„Oprezniji“
– smatrali da je to opasno i da bi mladi Muslimani bili instrumentalizirani bilo od NDH, bilo od Nijemaca.
Kostić u knjizi tvrdi da su na Aliju Izetbegovića i Edhema Šahovića članovi bili „gnevni“ jer su navodno najglasnije podržavali ideju formiranja jedinice, ali kada je došlo vrijeme da se ide u šumu, nisu otišli.
To se u literaturi uglavnom tumači:
- kao posljedica činjenice da je Izetbegović bio maloljetan (17–18 godina),
- da su Mladi muslimani bili neorganizovana grupa bez jasnog političkog programa,
- da mnoge njihove rasprave iz tog vremena imaju karakter adolescentnog idealizma, a ne stvarnog plana.
Ovo nije samo Kostićeva interpretacija. I druga historiografija (npr. Husnija Kamberović) navodi da su rasprave o „muslimanskoj vojnoj jedinici“ postojale, ali da nisu rezultirale nikakvom stvarnom organizovanom akcijom.
ZAŠTO SU NASTALE NESUGLASICE?
Ukratko:
1. Pitanje identiteta i samozaštite
U vrijeme teških ustaških progona, četničkih pokolja i ratnog haosa, pitanje odbrane muslimanskog stanovništva bilo je centralno.
2. Sukob oko toga treba li sarađivati s NDH
Neki su mislili da se bez NDH podrške ne može osnovati jedinica. Drugi su to odbijali.
3. Generacijske i lične razlike
Mladi, često neoformljeni politički stavovi → puno idealizma, malo realnosti.
4. Alija Izetbegović u tom trenutku nema nikakvu političku funkciju
Bio je jedan od aktivnijih članova, ali i dalje 18-godišnjak, bez realne sposobnosti da vodi ili komanduje bilo čim.
ŠTA SE ZNA IZ NEUTRALNIJIH IZVORA?
- Izetbegović nije bio dio partizanskog, ustaškog ili četničkog pokreta.
- Učestvovao je u omladinskim islamskim debatama.
- Nakon rata je 1946. i 1949. bio suđen kao pripadnik Mladih muslimana (komunističke vlasti su ih tretirale kao kontra-revolucionarnu organizaciju).
- U ratnim godinama 1941–45. njegova aktivnost je isključivo civilna i intelektualna, bez vojnih funkcija.
AKO ŽELIŠ, MOGU JOŠ DETALJNIJE O:
✔ Mladi muslimani 1941–1945 (ciljevi, struktura, ideologija)
✔ Cjelovita analiza Pandžine ideje o muslimanskoj vojnoj jedinici
✔ Kako historiografi različitih političkih pozicija interpretiraju Izetbegovića iz tog perioda
✔ Izvodi iz memoara, presuda i dokumenata (npr. iz 1946. procesa)
