Prema pisanju medija, u poruci od 17. maja 2023. godine, policijski službenik Muhamed Ohranović je Munjiću poslao “Imenovan si” što je značilo da je Vlada FBiH formalno imenovala Munjića za vršioca dužnosti direktora FUP-a, nakon razrješenja prethodnika.
Nekoliko minuta kasnije, Ohranović šalje link do objave da će v.d. direktora Autocesta biti imenovan kadar HDZ BiH, odnosno Denis Lasić uz poruku da je to “cijena” koju je Nikšić morao platiti da bi Munjić dobio FUP-a.
U porukama se otvoreno pominje “trgovina uticajem / podjela pozicija”: citirano je da “Nermin je morao HDZ-u dati Autoceste da bi ti bio direktor FUP-a”.
Prema ovim porukama, imenovanje Munjića za “v. d.” direktora FUP–a bio je rezultat političke trgovine — a ne isključivo profesionalne ili proceduralne odluke.
Širi kontekst: povezana imenovanja i istrage
Mediji navode da je Ohranović, od starta mandata Nikšića kao premijera, djelovao kao “koordinator između kabineta premijera i FUP-a”.
Prepiske iz Munjićevog telefona, objavljene nedavno, aludiraju da su kroz FUP i druge institucije išla i zapošljavanja — npr. da je Munjićev rođak dobio direktorsku poziciju u BH Pošta.
Takođe se navodi da je FUP, pod vodstvom Munjića, sprovodio hapšenja i istrage u vezi sa Autocestama FBiH — hapšeni su bivši čelnici. Međutim, Lasić (HDZ) nije priveden, iako je bio na funkciji resornog ministra — što dodatno budi sumnje u selektivnu primjenu zakona.
Iz toga se formira slika da je imenovanje i politička kontrola nad FUP-om (i drugim pozicijama) dio šireg mehanizma uticaja/podjele moći unutar vlasti – uz razmjenu “usluga” i pogodovanja.
Posljedice za institucije i javni interes
Ovakve poruke – i navodi – potencijalno ukazuju na trgovinu uticajem i korupciju: najava imenovanja u zamjenu za ustupanje važnih funkcija (kao što je kontrola nad Autocestama).
Slabi se povjerenje u institucije (policija, javne firme, zapošljavanja) jer ostaje sumnja da su ključne funkcije predmet političkih dogovora, ne procesa zasnovanih na stručnosti ili transparentnosti.
Zbog toga što su hapšenja i istrage u jednom segmentu – dok su drugi kadrovi (npr. Lasić) ostali “nedirnuti” – javnost može opravdano sumnjati da je istraga selektivna, a ne objektivna.
Šta dalje? — šta znače ove objave i šta bi moglo uslijediti
Objavljivanje poruka i prepiski je vjerovatno samo početak. Mediji su najavili da će objave nastaviti, što sugeriše da će izlaziti dodatne informacije i moguće nove afere.
Istražni organi (kao što je POSKOK – Posebni odjel za suzbijanje korupcije) već su prema izvještajima aktivni u vezi sa ovim slučajevima.
Javnost i mediji vjerovatno će pritiskati za transparentnu istragu, objavljivanje kompletnog konteksta i dokaza, te odgovornost za sve koji su učestvovali — ne samo u započinjanju istraga, nego i u manipulacijama imenovanjima i kadrovskim promjenama.