Milanović primio Cvitanovića, Karamatića i Tadića; razgovarali o izmjenama Izbornog zakona i položaju Hrvata u BiH

Izborni zakonik BiH i položaju Hrvata u Bosna i Hercegovina jasno jesu prisutni u javnim izjavama:

Što je poznato

• Predsjednik Milanović je u siječnju 2024. komentirao izmjene Izbornog zakona BiH, rekavši da podržava dogovor demokratski izabranih predstavnika vlasti u BiH u tom smislu i naglašavajući kako je neprihvatljivo da se izmjene „vezuju“ uz promjenu ustava BiH.  
• Milanović je naglasio da je pravo hrvatskog naroda u BiH da bude legitimno zastupljen u najvišim tijelima vlasti, te da je izmjena Izbornog zakona važan korak za stabilnu, funkcionalnu i demokratsku državu BiH.  
• S druge strane, suprotno, Američka ambasada u Sarajevu je upozorila da izmjene Izbornog zakona same po sebi ne mogu riješiti temeljna pitanja prema presudama Europski sud za ljudska prava (ECHR) i da su potrebni ustavni amandmani.  
• Također, među strankama koje zastupaju Hrvate u BiH, primjerice Hrvatski demokratski savez 1990 (HDZ 1990) čiji je predsjednik Ilija Cvitanović, postoji jasan stav da su izmjene Izbornog zakona „interes svih Hrvata, ne samo jedne stranke“.
  
  

O čemu se konkretno raspravlja – ključna pitanja

• Kako birati člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda: jedan prijedlog zamišlja da kandidat iz reda Hrvata mora osvojiti većinu glasova u onim kantonima gdje Hrvata ima značajniji udio, kako bi se spriječilo da netko bude izabran isključivo glasovima bošnjačkih birača.  
• Legitimnost predstavnika hrvatskog naroda: hrvatski politički predstavnici smatraju da trenutno Hrvati u BiH nemaju legitimnu zastupljenost u državnim institucijama, što smatraju problemom koji treba riješiti izmjenama Izbornog zakona.  
• Vrsta intervencije – izvana ili domaće dogovore: Milanović i dio hrvatske strane ističu da promjene trebaju doći kroz dogovor domaćih izabranih predstavnika, a ne putem nametanja eksternih rješenja ili preko međunarodnog predstavništva.  

Što je ipak nejasno ili nepotvrđeno

• Nije pronađen izvor koji izričito navodi da su Milanović, Cvitanović, Karamatić i Tadić zajedno u jedinstvenom sastanku razmatrali upravo te teme; konkretno ime Iva Tadića u tom kontekstu nisam uspio potvrditi u dostupnim izvorima.
• Također, iako je razgovor o položaju Hrvata i Izbornom zakonu često tema u izjavama i sastancima s hrvatskim čelnicima, precizne teme, zaključci ili datum sastanka koji ste naveli nisu detaljno obrađeni u medijima kojima sam pristupio.