Izjava Jelena Trivić („Milorde, izdajniče! Nemamo imovinu, morat ćemo u NATO…“) odražava više slojeva političke i retoričke dinamike u entitetu Republika Srpska (RS). Evo kako to možemo sagledati:
Kontekst: unutrašnja politička borba
Trivić je kandidatkinja ili liderica opozicionog pokreta, koji jasno kritikuje dugogodišnju vlast Milorad Dodik i njegovog SNSD.
Njen emotivan ton („izdajniče“, „konvertitu“, „bestidniče“) pokazuje koliko je visoka razina polarizacije: ona smatra da Dodik nije samo politički protivnik nego “izdajnik naroda”.
Rečenica o “nemamo imovinu” sugeriše da RS, po njenom mišljenju, nema kontrolu nad državnom imovinom, ili je da je imovina slabo iskorištena — a to koristi kao argument protiv postojeće vlasti.
Šire značenje izraza „morat ćemo u NATO“
Dio izjave „morat ćemo u NATO“ može se razumjeti kao hiperbola: sugeriše da, zbog slabe ekonomske i imovinske pozicije RS, vlast mora pribjeći geopolitičkom savezništvu (kao što je NATO) — iako to u praksi nije realna opcija za RS unutar BiH.
Dakle, to je retorički potez: “Ako nemamo imovinu i resurse, tada nismo ni suvereni i moramo biti pod nečijom zaštitom/influencom”.
U kontekstu BiH/RS-a, takva izjava dodatno provocira jer RS ima svoju deklarisanu težnju ka veće autonomije ili čak približavanja drugim savezima (većinom spominjući druge države) — pa pozivanje na NATO ima simbolični efekat “pokazivanja” da su resursi slabi.
Poruke za javnost
Trivićeva izjava nosi nekoliko ključnih poruka:
Kritika: Vlast (Dodik + SNSD) se optužuje za slabu brigu o imovini, za ekonomišku slabu poziciju RS i za gubitak resursa.
Apel: „Mi“ (oni koji su protiv postojeće vlasti) moramo nešto promijeniti — ne možemo ostati u stanju da nemamo imovinu i da “moramo ići prema nekome” (NATO) kao posljednjem rješenju.
Postavljanje konflikta: pokazivanje da je raskorak između deklarirane političke autonomije RS i realne ekonomije i imovine značajan. Ako ti nemaš imovine, onda autoprotekcija/nezavisnost postaje teška — zato “moranje u NATO” kao metafora za ovisnost ili ulazak u savezni odnos.
Moguće implikacije
Ako javnost prihvati da RS nema kontrolu nad svojom imovinom, to može smanjiti legitimitet postojeće vlasti i otvarati prostor za promjene u upravljanju resursima.
Izjava “morat ćemo u NATO” može biti i signal međunarodnim akterima da RS/oni u opoziciji smatraju da mora postojati jača međunarodna zaštita ili veća integracija u globalne strukture — što Dodikova politika generalno ne favorizuje (više naginje partnerstvu sa Srbijom/Rusijom).
Može dovesti do pojačane retorike o nacionalnoj suverenosti, imovini i vanjskoj politici — svaka promjena u tom smjeru može imati ozbiljne političke posljedice.