Evo detaljnog pregleda situacije oko afere lažnih diploma u BiH — s fokusom na izjavu Željka Cvijanović (“Kad Sarajevo pogriješi – kriju, kad ih uhvate – šute!”) — i šta to znači u širem društveno-političkom kontekstu.
U BiH je pokrenuta istraga protiv više visokih obrazovnih ustanova koje su izdavale diplome osobama koje zapravo nisu prošle odgovarajući studijski proces.
Konkretno, jedna optužnica govori o najmanje 49 diploma koje su izdane “na nelegalan način” bez stvarnog studiranja i polaganja ispita.
U Kantonu Sarajevo Ured za borbu protiv korupcije utvrdio je da je obuhvatio 22.360 osoba zaposlenih u javnom sektoru prilikom provjere diploma, te je do sada otkriveno 48 krivotvorenih ili sumnjivih diploma samo u tom entitetu.
Izjava “Kad Sarajevo pogriješi – kriju, kad ih uhvate – šute!” implicira sljedeće:
Ona kritikuje institucije u Sarajevu (vjerojatno federalne ili kantonalne vlasti) za manjak odgovornosti i transparentnosti.
Poručuje da kada institucije naprave grešku — ta greška se skriva, ne preuzima odgovornost.
Kada greška ispliva u javnost i bude otkrivena — onda institucije šute ili pokušavaju minimalizirati štetu, umjesto da javno objasne šta se desilo i preuzmu posljedice.
Tim putem, prema njenom mišljenju, dolazi do dugoročnog gubitka povjerenja građana u institucije.
Obrazovanje i diplomiranje su ključni za razvoj društva — ako se diploma može kupiti ili dobiti bez stvarnog rada, to narušava smisao obrazovanja kao vrijednosti.
Zaposlenje javnih službenika sa sumnjivim diplomama znači da možda nemaju adekvatnu stručnost — što ima posljedice za kvalitet javne službe.
Institucionalna inertnost (skrivanje, neodgovaranje) stvara atmosferu neodgovornosti — ako ljudi i ustanove neće snositi posljedice, motiv za poštivanje pravila opada.
Izjava Cvijanović stoga ukazuje ne samo na slučaj lažnih diploma, nego na širi manjak “kulture odgovornosti” u institucijama.
Kada kaže “Kad Sarajevo pogriješi” — može se tumačiti kao da misli na institucije u Federaciji BiH, koje imaju sjedište u Sarajevu, te koje su odgovorne za javnu administraciju, visoko obrazovanje i nadzor.
“– kriju” sugerira da greške nisu pravovremeno otkrivene, ili su zatajene, ili je javnost ostala uskraćena za informacije.
“– kad ih uhvate – šute” znači da, i kada postane jasno da postoji problem (kao što je slučaj kod lažnih diploma), institucije ne pokreću odgovarajuće procedure, ili ne komuniciraju s građanima, čime dozvoljavaju da povjerenje bude zgaženo.
U suštini: poruka je — problem nije samo u potencijalnoj kriminalnoj radnji (lažna diploma), nego i u načinu kako institucije reagiraju (ili ne reagiraju), što perpetuira korupciju i neodgovornost.
Za javnost: građani imaju opravdan razlog da sumnjaju u kredibilitet institucija i sistema ako vidimo da su diplome lažne i niko ne snosi odgovornost, motivacija za ulaganje u obrazovanje opada.
Za institucije: potrebno je uspostaviti postupke za transparentno istraživanje i sankcioniranje inače sistem pati od slabe legitimnosti.
Za politički sistem: izjava ukazuje na razliku između “onih koji su blizu vlasti/institucijama” i onih koji nisu — ukoliko vlast štiti svoje ili ne reaguje, to budi sumnju u selektivnu pravdu.