Izjavu Milorad Dodik da je Elmedin Konaković „omogućio da razvalimo osnovne poluge vlasti u Bosna i Hercegovina“ treba shvatiti u okviru intenzivne političke borbe i duboke institucionalne krize u zemlji. Evo glavnih tačaka i pozadine:
Šta je Dodik htio reći
Dodik tvrdi da je Konaković, kao ministar vanjskih poslova BiH i lider stranke Narod i pravda, djelovao na način koji je “razvalio” ili srušio važne državne mehanizme i institucije.
On optužuje Konakovića da zastupa isključivo “muslimanske stavove”, a ne interese cijele Bosne i Hercegovine, što po njegovim riječima vodi ka slabljenju zajedničkih državnih institucija.
Sa druge strane, Dodik smatra da djelovanje Konakovića i onih koji ga podržavaju otvara prostor za jačanje entitetskih i regionalnih pozicija (pogotovo entiteta Republika Srpska) na štetu središnjih državnih ovlaštenja.
Pozadina – institucionalna i politička kriza
BiH već duže vrijeme ima teškoće u funkcionisanju državnih institucija: blokade u Parlamentu, odgađanje reformi, spora pitanja o nadležnostima između države i entiteta.
Konaković je u više navrata ukazivao da je Dodik najveći uzrok krize, naveo je da je RS donijela zakone koji su po njemu neustavni i da je ugrožen ustavni poredak.
Dodik i SNSD, s druge strane, tvrde da je država BiH instrumentalizirana od strane bošnjačke političke elite te da je nužno jačati entitetsku samostalnost. U tom kontekstu Dodik vidi Konakovićevo djelovanje kao korisno — jer otvara mogućnost da entiteti imaju veću kontrolu nad “polugama vlasti”.
Zašto je ova izjava značajna
Izjava pokazuje duboko nepovjerenje između vodećih političkih aktera u BiH: Bošnjaka (koje predstavlja Konaković) i Srba (kojima pripada Dodik) — i evidentnu borbu oko toga ko ima stvarnu moć nad institucijama.
Osvjetljava pitanje: šta su “poluge vlasti” — tu se vjerovatno misli na državne institucije (pravosuđe, sigurnosne agencije, vanjska politika, državne nadležnosti) koje entiteti i pojedini politički igrači pokušavaju preuzeti ili oslabiti prema svom konceptu države.
Postavlja ozbiljan izazov za unutrašnju stabilnost BiH: ako jedna strana tvrdi da su institucije razvaljene, to znači da postoji rizik od daljeg razbijanja državnog nivoa vlasti, što ima implikacije i za međunarodni položaj BiH.
Šta dalje i koje su moguće implikacije
Ako se narušava državna struktura i entiteti preuzimaju ovlaštenja koja bi trebala biti na državnom nivou, može doći do pravnog haosa i institucionalnog vakuuma.
Među međunarodnim partnerima i institucijama (EU, OSCE) ova vrsta retorike budi zabrinutost jer implicira da država ne može provoditi svoje obaveze.
U BiH je važno pratiti šta konkretno znači “razvaljivanje” — da li su doneseni zakoni koji ograničavaju državne institucije, da li se izbjegava primjena državnih odluka, da li entiteti svojevoljno djeluju mimo centralnih mehanizama.
Takođe, retorika poput ove ono što radi jeste mobilizacija biračkog tijela — govori se o “našoj” i “njihovoj” državi, o entitetima koji žele više autonomije — pa je važno vidjeti i političku strategiju iza izjava.