Izjave Milorad Dodika — “Srbi u BiH su imali dva izbora – muslimanska država i nestanak ili borba za slobodu” — šta je on pod tim mislio, u kakvom je kontekstu to izrekao, i kakve su moguće implikacije.
Šta je rekao
Na svečanoj akademiji u Banja Luka, u okviru Republika Srpska, Dodik je izjavio:
„Srbi u BiH tada su imali dva puta: da postanu deo muslimanske države i na taj način nestanu ili da se odlučno bore za slobodu naroda. Ponosan sam što sam bio deo toga.“
Dakle, prema njemu, Srbi u Bosni i Hercegovini (BiH) su, u periodu formiranja entiteta ili u ratu/sedamdesetima/devedesetima (nije precizirano tačno vrijeme u toj izjavi) bili pred izborom: ili se uključiti u državu koju on opisuje kao „muslimanska“ — a time po njegovom narativu „nestati“ kao srpski narod — ili se boriti za slobodu, odnosno za poseban status, državu ili entitet za Srbe.
On dalje kaže da borba znači borbu za državu, i da izbora nema trećeg puta.
Kontekst u kojem je izjava data
Izjava je dana u okviru političkog diskursa koji naglašava koncept srpskog naroda kao naroda koji je ugrožen, koji se mora braniti, i koji ima pravo na entitet i državu (Govoreći o entitetu Republika Srpska kao „našoj državi“, „našem narodu“, „našoj slobodi“).
U diskursu je i tvrdnja da je pokušaj da BiH bude „bošnjačko-muslimanska država“ ili „unitarna država“ propao.
Izjava je deo šireg političkog narativa SNSD-a i Dodika koji ima za cilj da legitimizuje posebni status Republike Srpske unutar BiH, kao i često osporavanje centralnih institucija BiH.
Takođe, izjava se referira na ratni i posleratni period, kada su Srbi organizovali i uspostavljali institucije entiteta, često pozivajući se na „borbu“ kao ključnu temu.
“Muslimanska država” : Dodik koristi ovaj izraz da opiše, što je njegova tvrdnja, BiH u kojoj bošnjački (muslimanski) politički uticaj dominira, a srpski narodni identitet je ugrožen.
“Nestanak” – U njegovom narativu, ako Srbi nisu formirali svoj entitet/položaj, riskirali su da postanu manjina bez prava odlučivanja, ističući gubitak identiteta, teritorije i moći.
“Borba za slobodu” – označava aktivno djelovanje Srba da ostvare autonomiju, entitet ili državu, čime se čuva srpski identitet i prava.
Time, izjava funkcioniše kao mobilizacijski i identitetski govor: stavljanje naroda pred izbor, pozivanje na jedinu „ispravnu“ opciju (borba), i afirmisanje narativa o ugroženosti.
Moguće implikacije i kritike
Kritičari će reći da ovakav govor potencijalno produbljuje etničke podjele u BiH, jer implicira da „izbor“ Srba mora biti u suprotnosti sa drugim narodima (npr. Bošnjacima) – što može ojačati narative o „mi i oni“.
Takav diskurs može imati političke implikacije: opravdavanje separatističkih ili autonomističkih težnji, (ponovnih) razgovora o referendumu ili o osnaživanju entiteta izvan okvira zajedničke države.
S druge strane, pristalice navode da je ovakav govor refleksija realnih historijskih iskustava srpskog naroda u BiH, i da je važan za jačanje zajedničkog identiteta i borbe za ravnopravnost.