Šta je urađeno
- Narodna skupština RS usvojila je na sjednici 18. oktobra 2025. posebni Zakon o prestanku važenja zakona kojim su stavljeni van snage zakoni koje je RS ranije usvojila i koji su ocijenjeni kao „vanustavni“ ili koji su bili usmjereni na osporavanje nadležnosti državnih institucija BiH.
-
- oktobra 2025., Vijeće naroda RS potvrdilo je da taj „Zakon o prestanku važenja zakona“ nije u suprotnosti sa vitalnim nacionalnim interesima konstitutivnih naroda u RS-u, što je omogućilo formalnu primjenu ukaza.
- U Službenom glasniku RS taj ukaz je objavljen 23. oktobra 2025., potpisan od strane Ane Trišić-Babić kao vršioca dužnosti predsjednika RS-a.
- Poništeni su konkretniji zakoni i akti koji su ranije usvojeni i koji su jednom predstavljali instrumente za ograničavanje nadležnosti državnih institucija (kao što su: Zakon o nepokretnoj imovini RS, Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, Zakon o zabrani djelovanja institucija BiH u RS-u, Izborni zakon RS) i 13 zaključaka kojima se tražilo nepoštivanje odluka visokog predstavnika u BiH.
Zašto je to urađeno
- Pritisci iz vanjskih adresa (prije svega United States Department of State / SAD) su zabrinuti zbog destabilizacije države BiH koja je potencijalno prijetnja miru i integritetu države. SAD su javno pozdravile postupke RS-a kojima se poništavaju sporni zakoni.
- RS je bila u vrlo napetoj političkoj situaciji — zakoni koje je ranije usvojio Dodik-blok bili su percipirani kao korak ka secesiji ili minimaliziranju funkcija države BiH.
- Ovaj postupak može biti interpretiran kao kompromisni, taktički manevar — da se pritisci smanje i stvori bolji imidž RS-a u međunarodnim odnosima, dok se u istom trenutku ne mora odustati dugoročno od nekih separatističkih ambicija. Dodik je u medijima izjavio: „Mi smo htjeli imati prtljagu za pregovore”.
Posljedice i važnost
- Time je formalno vraćen status quo-ante u smislu da RS više nije zvanično proglasila zakone koji stavljaju van snage odluke državnih organa BiH. To otklanja jedan od glavnih izvora institucionalnih tenzija u BiH.
- Međutim, neki u opoziciji RS ocjenjuju postupak kao „kapitulaciju” politike Dodika — jer oni koji su ranije gurali separatističke zakone sada ih ukidaju.
- Ipak, ono što ostaje nejasno je koliko će ova odluka imati trajne efekte — da li će RS u budućnosti ponovno usvojiti slične zakone ako se promijene okolnosti, ili je ovo stvarni zaokret.
- Od međunarodnog aspekta, ovo može olakšati proces BiH prema Evropskoj uniji (EU) jer najava stabilizacije i poštovanja institucija države može biti važna karta za pregovarački proces.
- U unutrašnjoj politici RS-a, ovo znači da je funkcija vršioca dužnosti predsjednika RS-a preuzeta od strane Ane Trišić-Babić, što može promijeniti ravnotežu moći u entitetu.
Zaključak
Ukratko: Ana Trišić-Babić je potpisala ukaz kojim su stavljeni van snage svi ključni zakoni koje je blok Dodika u RS-u donio, a koje mnogi smatraju da su bili usmjereni na destabilizaciju državnog uređenja BiH. Time je napravljen značajan politički zaokret u RS-u, što ima implikacije i za domaću i za međunarodnu politiku.