Sena Uzunović tražila da se provede presuda, Dodik ne može biti predsjednik SNSD-a

Šta se tačno dešava?

  • Milorad Dodik je pravosnažno osuđen od strane Sud Bosne i Hercegovine (Sud BiH) na jednu godinu zatvora zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.  
  • Uz to, izrečena mu je mjera sigurnosti – zabrana obavljanja dužnosti predsjednika entiteta Republika Srpska u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude (12. juni 2025).  
  • U dopisu koji je potpisala sutkinja Sena Uzunović, Sud BiH je upozorio Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) da ove pravne posljedice nastupaju „po sili zakona“, tj. automatski od dana pravosnažnosti presude.  
  • Ključna dimenzija: Sud je naveo da se zabrane i prestanci dužnosti ne odnose samo na „javne“ funkcije (npr. predsjednik entiteta), već potencijalno i na funkcije u političkim subjektima – djelomično jer je stranka Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) pravno lice, a funkcija predsjednika stranke prema Statutu SNSD‑a podrazumijeva zastupanje i predstavljanje stranke.  

Zašto je ova situacija pravno i politički značajna?

  • Ako se prihvati tumačenje Suda, onda Milorad Dodik formalno ne bi smio obavljati funkciju predsjednika SNSD‑a jer:
    1. Mjera sigurnosti i pravne posljedice nastupaju pravno automatski po pravosnažnosti.  
    2. Funkcija predsjednika stranke SNSD je jasno definirana Statutom te stranke kao funkcija koja ima karakter zastupanja, što Sud smatra „službenom dužnošću“ u smislu zabrane.  
    3. Politički gledano, to je značajan izazov jer SNSD je jedna od vodećih partija u RS‑u i regionu, a Milorad Dodik je dugo bio njen lider. Promjena u rukovodstvu ili statusu te funkcije može imati implikacije na političke koalicije, izbore, pa i stabilnost institucija.

Gdje je problem u primjeni?

  • Iako Sud BiH upozorava CIK da provede mjere, postoji nejasnoća oko toga koji organ je nadležan za brisanje ili promjenu u registru političke stranke — u konkretnom slučaju, to je Osnovni sud u Banjoj Lući koji vodi registar stranaka u RS‑u. Sud BiH je dopis poslao CIK‑u, ali CIK je proslijedio dopis sudu u Banjoj Luci.  
  • Takođe, pravna oporuka nije potpuno razjašnjena — Sud je nagovijestio da bi zabrana mogla obuhvatiti i funkciju predsjednika stranke, ali formalna presuda to jasno nije navela sa najvišom preciznošću.  
  • Osim toga, ima i političke dileme: Christian Schmidt (visoki predstavnik) navodno je odbio potvrditi tumačenje kojim bi definitivno potpisao da Dodik ne može biti predsjednik SNSD‑a, zbog bojazni od „dalsje eskalacije“.  

Šta je sljedeće i šta bi moglo da se desi?

  • CIK BiH, Osnovni sud u Banjoj Luci, te Tužilaštvo i drugi pravosudni organi imaju mogućnost ili obavezu da postupaju kako Sud BiH navodi: evidentiraju prestanak mandata i zabranu.
  • SNSD bi mogao formalno promijeniti rukovodstvo ili biti prijavljen za promjenu, ako se procedura sprovede.
  • Politički: opozicija i druge stranke mogu pokrenuti dodatne prijave, žalbe ili čak ustavne postupke da bi se osigurala provedba. Primjerice, Stranka demokratske akcije (SDA) najavila je da će pokrenuti spor pred Ustavni sud Bosne i Hercegovine ukoliko presuda ne bude u potpunosti provedena.  

Zaključak

Ukupno gledano, riječ je o sjedinjavanju sudske odluke, zakonskih posljedica i političkih implikacija. Iako je pravno jasno da su izrečene sankcije – godina zatvora i šest godina zabrane – nastupile, pravo pitanje je ko, kada i kako će ih provesti u potpunosti, te šta to znači za status Milorada Dodika kao predsjednika SNSD‑a.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *