Rast cijena u Hrvatskoj i nove Vladine antiinflacijske mjere ponovno su otvorili raspravu o standardu građana, rastu troškova života i mogućim posljedicama za gospodarstvo. Vlada bi u četvrtak trebala predstaviti novi paket mjera kojima je cilj usporiti inflaciju i smanjiti pritisak na tržište.
Građani sve češće upozoravaju kako im svakodnevni troškovi postaju sve teži za podnijeti, posebno kada je riječ o osnovnim životnim potrebama i rastu cijena proizvoda i usluga.
“Mirovine su sve manje, sve je drugo skupo i poskupljuje svaki dan. Teško, da nemam pomoć malo sa strane, ne bih mogla nikako”, rekla je jedna građanka.
“Što je bilo 5 eura, sad je 20 eura. Svaki dan morate kupovat, ne znam uopće kak’ ljudi izađu na kraj”, dodala je druga.
Ekonomisti objašnjavaju kako mjere koje država planira imaju cilj smanjiti potrošnju i usporiti rast cijena, što bi trebalo dovesti do takozvanog “hlađenja ekonomije”.
“To je zapravo smanjivanje potražnje. Smanjiti potražnju je da se smanji količina novca s kojom ljudi raspolažu, a kada se smanji količina novca s kojom ljudi raspolažu, onda se smanjuje realna potražnja. Dva su načina, jedan je da se uspori rast plaća s jedne strane, a s druge strane da se pusti da cijene rastu. Kada cijene rastu, a plaće ne rastu, onda ljudi za isti nivo dohotka mogu kupovati manje”, rekao je ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić.
Sindikati upozoravaju da građani ne smiju snositi najveći teret novih mjera te smatraju kako rast plaća i mirovina mora pratiti rast troškova života.
“Vlada mora naći mehanizam kako, ako nešto realno mora poskupjeti, mora poskupjeti, ali ne može se događati da netko kroz ovo vrijeme stvara ekstra profite. Ovih dana smo svjedoci da pojedine kompanije u Hrvatskoj iskazuju ekstra profite za prošlu godinu, a na temelju čega? Da li je to bilo na temelju niske produktivnosti radnika pa radnicima ne treba dizati plaće? Ono što se ovim mjerama ne može desiti je da itko više kaže da ne može biti rasta plaća, niti mirovina, jer s ovim cijenama nitko više ne može konkurirati cijenama koje su danas u Hrvatskoj”, izjavio je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel.
S druge strane, dio ekonomista smatra kako dosadašnje mjere nisu bile dovoljno precizno usmjerene te upozoravaju na posljedice dugotrajnih kontrola cijena.
“Naša Vlada uvijek pokušava kontrolirati i nametati rješenja za sve, a to nije dobro. Razvijene zemlje kada rade mjere, one pomažu onima kojima to treba — umirovljenicima, radnicima. Ako vi pomažete svima, onda svi imaju novac u džepu i trebaju ga trošiti”, rekao je ekonomist Boris Podobnik.
Posebno je kritizirao dugotrajne kontrole cijena goriva i njihov utjecaj na tržište.
“Ove kontrola cijena goriva ima samo kod nas, Mađara i Slovenaca, samo na autocesti. Onda kad imate originalna rješenja, dobijete nešto što niste ni htjeli – još veću inflaciju. S ovim mjerama Vlada radi i na uništavanju trgovaca i malih distributera goriva. Ne pomažu smanjivanju inflacije, nego uništavanju tog bitnog segmenta hrvatskog gospodarstva”, dodao je Podobnik.
Dio stručnjaka upozorava kako bi nove mjere mogle dodatno opteretiti standard građana, dok dugoročno rješenje vide u jačanju domaće proizvodnje i stabilnijem gospodarskom rastu.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
