U Zagrebu je danas održana konferencija posvećena ulozi najviših sudova i važnosti jedinstvene primjene prava, a okupila je predstavnike hrvatskog i europskog pravosuđa. Na skupu su sudjelovali predstavnici Vrhovnog suda, Ustavnog suda i Suda Europske unije, a među uzvanicima bili su i predsjednik Suda EU Koen Lenaerts, potpredsjednik Thomas von Danwitz te sudac Siniša Rodin.
Prije početka konferencije premijer Andrej Plenković sastao se s predstavnicima europskog pravosuđa, nakon čega se obratio okupljenima i govorio o stanju hrvatskog pravosudnog sustava. U svom govoru istaknuo je kako su posljednjih godina provedene brojne reforme koje su dovele do određenih pomaka, ali je priznao da problemi još uvijek postoje te da povjerenje građana u pravosuđe ostaje nisko.
Prema podacima koje je iznio, broj neriješenih predmeta smanjen je s oko 1,65 milijuna iz 2004. godine na nešto više od 382 tisuće danas. Također je naveo kako su parnični postupci skraćeni za približno 300 dana, dok su kazneni postupci kraći za gotovo 200 dana, no dodao je da rezultati još nisu na razini koju građani očekuju.
„Reforme koje smo poduzimali ponekad se čine nedovoljno brzima, no one ipak donose ozbiljne pomake i stvaraju brže, modernije i učinkovitije pravosuđe”, rekao je Plenković.
Govoreći o ulozi države u funkcioniranju pravosuđa, naglasio je kako sustav mora osigurati uvjete za učinkovitiji rad sudova i pravosudnih dužnosnika.
„Da biste mogli postupati brže i učinkovitije, sustav vam za to mora osigurati alate, a to je zadatak izvršne vlasti”, poručio je premijer.
Istaknuo je i ulaganja u pravosudni sustav, navodeći kako su od 2020. godine kapitalna ulaganja dosegla 372 milijuna eura. Posebno se osvrnuo na projekt Trga pravde u Zagrebu, koji je opisao kao najveću pravosudnu investiciju u posljednjih nekoliko desetljeća.
„Poboljšali smo i materijalne uvjete za rad pravosudnih dužnosnika i time pokazali da cijenimo vašu neovisnost, stručnost i zahtjevan posao koji obavljate za dobro naših građana”, rekao je.
Najviše pažnje izazvao je dio govora u kojem se osvrnuo na percepciju pravosuđa među građanima i dugotrajnost sudskih postupaka.
„Godine čekanja, neujednačena praksa, uskraćena ili nedočekana pravda ruše povjerenje javnosti i to ne samo u pravosuđe, već u društvo u cjelini”, izjavio je Plenković, dodajući da je najveći problem pravosuđa i dalje trajanje postupaka te velik broj neriješenih predmeta.
Govoreći o neovisnosti pravosuđa, naglasio je da ona mora postojati u svim fazama postupka.
„U svim fazama svojeg postupanja pravosuđe mora biti neovisno. To je temeljno demokratsko načelo koje postoji radi zaštite nositelja pravosudnih dužnosti, ali i prava građana u postupcima pred sudovima”, rekao je.
Predsjednica Vrhovnog suda Mirta Matić istaknula je važnost jasnih pravnih standarda i dosljedne sudske prakse.
„Kada najviši sudovi uspostave jasne i dosljedne pravne standarde, smanjuje se prostor za pravnu nesigurnost, ubrzavaju se sudski postupci i podiže se ukupna učinkovitost sudbene vlasti”, poručila je Matić.
O važnosti jedinstvene primjene prava govorio je i predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić, koji je naglasio kako je riječ o pitanju pravne sigurnosti i povjerenja građana u institucije.
„Pitanje jedinstvene primjene prava postaje pitanje ne samo pravne tehnike, nego i pitanje vladavine prava, pravne sigurnosti i povjerenja građana u pravosuđe”, rekao je Staničić.
Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
