Zukan Helez: Došlo je vrijeme za ozbiljnu raspravu o ukidanju entiteta u BiH

Izjava Zukana Heleza o potrebi rasprave o ukidanju entiteta u Bosni i Hercegovini dolazi u kontekstu dugotrajnog nezadovoljstva funkcionisanjem države po postojećem ustavnom uređenju. On smatra da entitetski sistem, uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom, više ne služi stabilnosti i razvoju zemlje, nego proizvodi stalne političke blokade i krize.

Poseban povod za ovu izjavu bilo je obilježavanje 9. januara u Republici Srpskoj, datuma koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. Helez to vidi kao primjer otvorenog ignorisanja državnih institucija i ustava, te kao dokaz da entiteti, kako su danas postavljeni, omogućavaju trajno osporavanje državnog poretka bez stvarnih sankcija.

Njegov stav je da BiH, ako želi biti funkcionalna, evropska država, mora otvoriti ozbiljnu raspravu o drugačijem unutrašnjem uređenju. To ne znači nužno trenutno ili jednostrano ukidanje entiteta, već pokretanje političke i stručne debate o modelu države koji bi imao jače centralne institucije i manje prostora za blokade na etničkoj osnovi. U tom smislu, on govori o ukidanju entiteta kao koncepta, a ne kao brzom političkom potezu.

Važno je naglasiti da Helez ne iznosi konkretan plan niti pravni model kako bi to izgledalo u praksi. Njegova izjava je prije svega politička poruka i poziv na razgovor, a ne formalna inicijativa. Promjena takvog obima zahtijevala bi izmjenu Ustava BiH, saglasnost ključnih političkih aktera, kao i vjerovatno ulogu međunarodne zajednice.

Reakcije su očekivano bile oštre, posebno iz Republike Srpske, gdje se ovakve ideje doživljavaju kao napad na Dejtonski sporazum i autonomiju entiteta. Za jedne, Helezova izjava je pokušaj jačanja države i vladavine prava; za druge, ona predstavlja politički pritisak koji može dodatno produbiti podjele.

U suštini, ova tema pokazuje koliko je pitanje unutrašnjeg uređenja BiH i dalje otvoreno i osjetljivo, te koliko se vizije budućnosti države razlikuju među njenim političkim akterima. Ako želiš, mogu dalje objasniti šta bi pravno značila promjena Dejtonskog ustava ili koje su realne prepreke takvoj raspravi.

Tags :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

0

Share

Ne propustite