Šta se desilo na izborima u RS-u (23. 11. 2025.)
Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske održani su 23. novembra ove godine. Prema preliminarnim rezultatima CIK-a BiH, kandidat SNSD-a Siniša Karan osvojio je nešto više glasova od kandidata opozicije Branka Blanuše, razlika je relativno mala (oko 8.000 glasova).
Međutim, opozicija (predvođena SDS-om i drugim strankama) javno tvrdi da su utvrđene ozbiljne nepravilnosti i da je volja birača prekršena ili „ukradena“.
Navodi opozicije – “izborna krađa”
Glavne tvrdnje opozicije uključuju:
Nedosledni rezultati na biračkim mjestima
U nekim selima i mjestima oko Doboja i Zvornika, izlaznost i broj glasova za Karana bili su abnormalno visoki (npr. 90%+ uz ekstremne rezultate) – što opozicija smatra sumnjivim i potencijalnim dokazom manipulacije.
Ponovno brojanje samo na nekim mjestima
CIK je naredio ponovno brojanje glasova na određenim biračkim mjestima, ali ne svuda gdje opozicija tvrdi da su nepravilnosti postojale.
Tvrdnje o “brutalnoj krađi”
SDS je izjavio da su glasovi koji su pripisani Blanuši prebačeni na Karana i da ponovljeno brojanje nije dovoljno da se to dokaže ili ispravi.
Pozivi tužilaštvu
Poslanici opozicije (poput Darka Babalja) pozvali su Tužilaštvo BiH da otvori istragu i ispita navode o protivpravnim radnjama.
Podaci koje je objavio CIK BiH
Nepravilnosti koje je CIK potvrdio i proslijedio pravosudnim tijelima:
Istraženo je da je 1660 osoba glasalo bez važećih dokumenata – na više od 700 biračkih mjesta, uključujući oblasti poput Doboja, Zvornika i Bratunca.
CIK je najavio da će ove sumnje i podatke proslijediti nadležnim tužilaštvima radi utvrđivanja eventualnih krivičnih djela (npr. zloupotrebe prava glasa).
To znači da institucije sada imaju i formalne prijave i sumnje koje se razmatraju, a ne samo političke izjave.
Uloga Tužilaštva i pravosudnih organa
Prethodno u BiH je bilo slučajeva progonstva izbornih prevara i krivičnih prijava (npr. 2022. slučaj falsifikovanih listića – optužnice su podignute i osuđene osobe).
U aktuelnoj situaciji, CIK BiH i pravosudne institucije sada imaju konkretne sumnje koje su proslijeđene Tužilaštvu BiH i policiji – posebno u vezi sa glasovima bez dokumenata, što bi se moglo tretirati kao krivično djelo.
Međutim, do sada nema potvrde o formalnoj optužnici protiv odgovornih osoba u vezi sa ovim konkretnim izborima u RS-u – istraga je u toku.
Šta to znači realno?
Opozicija **tvrdi da su rezultati namješteni
CIK je potvrdio niz nepravilnosti i poslao slučajeve tužilaštvima
Institucije su sada pod pritiskom da to i pravno istraže
Istraga i eventualne optužnice mogu potrajati i biti kompleksne
Dakle, dok se ne završi istraga i eventualni sudski proces, tvrdnje o “nezapamćenoj krađi” ostaju politički i pravno sporne – ali sa nekoliko ozbiljnih elemenata za provjeru i moguće krivične prijave.
